U 15 mjeseci posao izgubilo 30.000 radnika

Tko preživi do kraja godine, opstat će na tržištu i ubuduće, kaže predsjednik Ceha graditelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) Zvonko Pecikozić i dodaje da se obrtnici na životu održavaju kreditima koje dižu kako bi podmirili troškove rada, radnicima isplaćivali plaće te plaćali dobavljačima materijal za rad. Istodobno obrtnici svakodnevno sa zebnjom pogledavaju na svoje račune iščekujući novac od naplate poslova koje su obavili, što se zna oduljiti mjesecima.

»U mom obrtu imam između 30 i 50 posto manje posla nego 2007., prije krize. Zbog toga sam morao otpustiti pet od nekadašnjih 15 radnika. Slično je i s drugim obrtnicima koji teško naplaćuju svoj rad pa čekaju naplatu i dva do tri puta dulje od ugovorenog roka«, kaže Pecikozić i dodaje da obrtnici obično ugovaraju rokove plaćanja za 60, 90 ili 120 dana. To znači da zarađeni novac čekaju i godinu dana, te su sretni ako uopće naplate posao.

Istodobno se obrti i gase. Pecikozić kaže da je prije krize bilo između 15.000 i 18.000 obrta u graditeljstvu, a sada se njihov broj sveo na nešto više od 10.000. To potvrđuju i podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) koji pokazuju da je u prva tri mjeseca ove godine bilo registrirano 10.992 takva obrta. I oni obrtnici koji su preživjeli, smanjili su broj svojih radnika. Građevina je u recesiji izgubila oko 15 posto svojih radnika. Tako je u ovoj gospodarskoj grani u 2008. bilo 108.260 zaposlenih, a u prva tri mjeseca ove godine, pokazuju podaci HGK, broj radnika pao je na 92.750. No broj radnika u graditeljstvu je ipak veći jer je u isto vrijeme sivo tržište i zapošljavanje »na crno« raslo, barem u obrtu.

»Dodatno nas boli nelojalna konkurencija jer je sve više onih koji grade za 'keš'. Bez prijave radnika i plaćanja svih davanja državi, oni nam izravno uzimaju kruh iz ruke, pa apeliramo na građevinsku i financijsku inspekciju da upregnu svoje snage i češće obilaze gradilišta te da kažnjavaju, ne samo nelojalne izvođače radova, nego i naručitelje, odnosno investitore«, kaže naš sugovornik. A službeno je u prva tri mjeseca ove godine opseg građevinskih radova za 18,6 posto manji na godišnjoj razini, unatoč tomu što je u ožujku građevinska aktivnost drugi mjesec uzastopce rasla. To nije stvarni oporavak, na što upozoravaju iz HGK. Da će se manje graditi i dalje, govore i podaci o manjem broju narudžbi koje su već u 2009. pale za 13 posto u odnosu na 2008. U prvom tromjesečju ove godine nove su narudžbe bile za daljnjih 49 posto manje nego u istom razdoblju lani. Sve se to, naravno, odrazilo na broj zaposlenih u građevinskim tvrtkama.

»U prva tri mjeseca ove godine broj zaposlenih smanjen je na 92.750, što znači da je u 15 mjeseci izgubljeno oko 15.000 radnih mjesta ili 1000 radnih mjesta na mjesec, i to samo u tvrtkama«, kazao je direktor sektora za graditeljstvo HGK Rudolf Rom, koji podsjeća da je graditeljstvo prije krize zapošljavalo čak 150.000 radnika kojima su pribrojeni i oni zaposleni u tvrtkama i oni u obrtima. U pratećim djelatnostima koje se izravno naslanjaju na graditeljstvo, a to su metalna i drvna industrija te promet i trgovina, bilo je zaposleno još 50.000 radnika. »Budući da je situacija ista ili vrlo slična i u građevinskim poduzećima, obrtnicima i pratećim sektorima, za pretpostaviti je da je ukupno izgubljeno gotovo 30.000 radnih mjesta«, kaže Rom.

HGK: Graditi vrtiće i škole
Posljednji udar na graditeljstvo posebno je bolan ako se zna da se prije krize teško pronalazio zaposlenik više, te je mnogo radnika dolazilo iz inozemstva. Zbog toga je svaki izučeni radnik bio iznimno vrijedan, pogotovo oni s višim školama kojih je bilo teško pronaći. Zbog toga Rom već dulje vrijeme apelira da se javni sektor opredijeli za ulaganja u gradnju manjih projekata koji brže vraćaju uloženi novac i potiču brži razvoj gospodarstva te zapošljavanje. Tu je riječ o vrtićima, školama i javnim ustanovama od kojih korist ima i šira zajednica. Rom smatra da i banke trebaju popustiti uzde prema poduzetnicima kako bi im osigurale lakše financiranje, olakšale kreditiranje uz manje kamate i jamstvo na visinu kamate.