Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Tra 2019

Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora, prema posljednjoj ocjeni glavnog europskog pregovarača Michela Barniera, sa svakim danom postaje sve izgledniji kako parlament odbija sve opcije koje se nađu na dnevnom redu.

U tom slučaju, neće biti pogođena samo britanska ekonomija nego i izvozni sektori mnogih zemalja, kako izravno tako i neizravno, jer su mnoge kompanije danas tijesno vezane i kroz proizvodne lance vrijednosti. Primjerice, dijelovi automobila koji se proizvode u Slovačkoj izvoze se u Njemačku, tamo se sklapaju i izvoze kao gotov proizvod u Veliku Britaniju.

Prema procjeni EBRD-a, “tvrdi Brexit” pogodio bi 6,8 posto ukupne izvozne dodane vrijednosti 12 zemalja srednje i istočne Europe koje pokriva ta banka te Turske. U istraživanju “Trgovinska izloženost zemalja EBRD-a u EU” stoji da je izravni izvoz tih zemalja u 2015. iznosio 32,9 milijardi dolara, a 6,5 milijardi dolara odnosi se na lance vrijednosti u koje su od promatranih zemalja najviše integrirani proizvođači iz Slovenije i Slovačke, dviju zemalja sa snažnim izvozom, a najmanje oni iz Hrvatske.

Premda hrvatski izvozni sektori nisu osobito zastupljeni u britanskoj ekonomiji, proizvođačima koji jesu itekako je važan neometan nastavak trgovinskih odnosa s Velikom Britanijom. Istraživanje EBRD-a pokazuje da hrvatske proizvode najviše koristi pet britanskih sektora: transportna industrija, kemijska industrija, financijske i poslovne usluge te metalna proizvodnja. Istodobno, na britanske “inpute” u Hrvatskoj se najviše oslanjaju sektor logistike, smještaj i proizvodnja hrane, poslovne usluge i veleprodaja.

Petina izvoza
Prema podacima HGK, više od petine hrvatskog izvoza u Veliku Britaniju zapravo se odnosi na farmaceutsku industriju koju predvodi Pliva. U toj kompaniji kažu da je za nju, ukupno gledano, tržište Velike Britanije jedno od značajnijih u Europi na kojem u posljednjih nekoliko godina ostvaruju dobre rezultate.

Govoreći o potencijalnim posljedicama Brexita, u Plivi kažu da još nije u potpunosti jasno što točno mogu očekivati. No, “iz perspektive najvećeg proizvođača lijekova u Hrvatskoj i jednog od najvećih izvoznika”, svjesni su izazova i problema s kojima bi se europska farmaceutska industrija mogla susreti u slučaju nepostizanja dogovora.

- U ovom trenutku još je na snazi pravilnik o međusobnom priznavanju testiranja kvalitete lijekova među zemljama članicama EU, koji u slučaju izostanka dogovora o izlasku Velike Britanije iz EU prestaje vrijediti. To bi, zacijelo, dovelo do niza komplikacija jer bi se navedena testiranja morala ponavljati, a vrijeme isporuke i troškovi bi porasli - objašnjavaju u Plivi.

Ne očekuju poremećaje
Dodaju kako se unutar njihove organizacije već dvije godine radi na usklađivanju procesa za slučaj izostanka dogovora između Velike Britanije i EU, pa ipak ne očekuju velike poremećaje na tržištu.

Na sektorskoj razini, britanski proizvođači najviše uvoze kemijske, metalne i transportne proizvode koje koriste u svojoj proizvodnji. Prijašnje su procjene pokazivale da bi ukupna šteta od Brexita za britansko i europsko gospodarstvo mogla iznositi više od 60 milijardi eura, a na udaru bi posebno bili europski izvoznici vina, voća, povrća.

Među članicama EU, kaže Zvonimir Savić, u Veliku Britaniju najviše izvozi Njemačka. - Stoga, u slučaju tvrdog Brexita, međunarodna trgovina koja se preko Njemačke odvija s Ujedinjenim Kraljevstvom, primjerice izvoz dijelova motornih vozila iz Slovačke u Njemačku, gdje se sklapa gotov proizvod i izvozi, bit će poremećena - kaže Savić. Ako se znatnije poremeti njemački izvoz u Britaniju, “to će znatno utjecati i na izvoz ostalih članica EU kojima je Njemačka veći trgovinski partner”. Jedno od najvažnijih izvoznih tržišta Njemačka je i Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk