Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Tra 2019

Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora, prema posljednjoj ocjeni glavnog europskog pregovarača Michela Barniera, sa svakim danom postaje sve izgledniji kako parlament odbija sve opcije koje se nađu na dnevnom redu.

U tom slučaju, neće biti pogođena samo britanska ekonomija nego i izvozni sektori mnogih zemalja, kako izravno tako i neizravno, jer su mnoge kompanije danas tijesno vezane i kroz proizvodne lance vrijednosti. Primjerice, dijelovi automobila koji se proizvode u Slovačkoj izvoze se u Njemačku, tamo se sklapaju i izvoze kao gotov proizvod u Veliku Britaniju.

Prema procjeni EBRD-a, “tvrdi Brexit” pogodio bi 6,8 posto ukupne izvozne dodane vrijednosti 12 zemalja srednje i istočne Europe koje pokriva ta banka te Turske. U istraživanju “Trgovinska izloženost zemalja EBRD-a u EU” stoji da je izravni izvoz tih zemalja u 2015. iznosio 32,9 milijardi dolara, a 6,5 milijardi dolara odnosi se na lance vrijednosti u koje su od promatranih zemalja najviše integrirani proizvođači iz Slovenije i Slovačke, dviju zemalja sa snažnim izvozom, a najmanje oni iz Hrvatske.

Premda hrvatski izvozni sektori nisu osobito zastupljeni u britanskoj ekonomiji, proizvođačima koji jesu itekako je važan neometan nastavak trgovinskih odnosa s Velikom Britanijom. Istraživanje EBRD-a pokazuje da hrvatske proizvode najviše koristi pet britanskih sektora: transportna industrija, kemijska industrija, financijske i poslovne usluge te metalna proizvodnja. Istodobno, na britanske “inpute” u Hrvatskoj se najviše oslanjaju sektor logistike, smještaj i proizvodnja hrane, poslovne usluge i veleprodaja.

Petina izvoza
Prema podacima HGK, više od petine hrvatskog izvoza u Veliku Britaniju zapravo se odnosi na farmaceutsku industriju koju predvodi Pliva. U toj kompaniji kažu da je za nju, ukupno gledano, tržište Velike Britanije jedno od značajnijih u Europi na kojem u posljednjih nekoliko godina ostvaruju dobre rezultate.

Govoreći o potencijalnim posljedicama Brexita, u Plivi kažu da još nije u potpunosti jasno što točno mogu očekivati. No, “iz perspektive najvećeg proizvođača lijekova u Hrvatskoj i jednog od najvećih izvoznika”, svjesni su izazova i problema s kojima bi se europska farmaceutska industrija mogla susreti u slučaju nepostizanja dogovora.

- U ovom trenutku još je na snazi pravilnik o međusobnom priznavanju testiranja kvalitete lijekova među zemljama članicama EU, koji u slučaju izostanka dogovora o izlasku Velike Britanije iz EU prestaje vrijediti. To bi, zacijelo, dovelo do niza komplikacija jer bi se navedena testiranja morala ponavljati, a vrijeme isporuke i troškovi bi porasli - objašnjavaju u Plivi.

Ne očekuju poremećaje
Dodaju kako se unutar njihove organizacije već dvije godine radi na usklađivanju procesa za slučaj izostanka dogovora između Velike Britanije i EU, pa ipak ne očekuju velike poremećaje na tržištu.

Na sektorskoj razini, britanski proizvođači najviše uvoze kemijske, metalne i transportne proizvode koje koriste u svojoj proizvodnji. Prijašnje su procjene pokazivale da bi ukupna šteta od Brexita za britansko i europsko gospodarstvo mogla iznositi više od 60 milijardi eura, a na udaru bi posebno bili europski izvoznici vina, voća, povrća.

Među članicama EU, kaže Zvonimir Savić, u Veliku Britaniju najviše izvozi Njemačka. - Stoga, u slučaju tvrdog Brexita, međunarodna trgovina koja se preko Njemačke odvija s Ujedinjenim Kraljevstvom, primjerice izvoz dijelova motornih vozila iz Slovačke u Njemačku, gdje se sklapa gotov proizvod i izvozi, bit će poremećena - kaže Savić. Ako se znatnije poremeti njemački izvoz u Britaniju, “to će znatno utjecati i na izvoz ostalih članica EU kojima je Njemačka veći trgovinski partner”. Jedno od najvažnijih izvoznih tržišta Njemačka je i Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke