Tvornica ulja Čepin u novu sezonu s novim vlasnikom!?

IPK Tvornica ulja Čepin mogla bi u novu proizvodnu sezonu ući s novim vlasnikom. Bar se tako nadaju i njezini vlasnici, odnosno država - IPK Osijek d.d., ali i radnici te predstavnici sindikata. Čepinska uljara, naime, jedna je od tvrtki iz sustava IPK Osijek koja je tijekom privatizacijskih procesa tog bivšeg osječkog kombinata podnijela najveći teret. Često je služila kao jamac osiguranja povrata kredita za različite investicije ostalih tvrtki iz sustava, što ju je dovelo u situaciju da je zbog tih opterećenja nad njezinim poslovnim udjelima ostala jedina neprivatizirana IPK-ova tvrtka. Pritisnuta ovrhama, IPK Tvornica ulja Čepin ne može u privatizaciju niti može više kod banaka ishoditi kredite za kupnju potrebitih sirovina i odvijanje normalne proizvodnje zbog čega za sada jedva preživljava radeći isključivo uslužnu proizvodnju za druge tvrtke.

Gasi se IPK Poslovni centar d.d.
Da će se nešto o tom pitanju promijeniti nabolje nadu je ulilo pripajanje IPK Poslovnog centra IPK-u Osijek d.d. koje je provedeno na prekjučerašnjim izvanrednim glavnim skupštinama ta dva dionička društva. Kako je istaknuo Drago Pleš, predsjednik Uprave IPK Osijek d.d., izvanredne skupštine sazvane su radi pripajanja IPK Poslovnog centra IPK-u Osijek d.d., što znači da će tim potezom biti skinut zalog nad Uljarom koji je imao Poslovni centar d.d., ali će biti i povećan temeljni kapital IPK Osijek d.d.

- Poslovni centar d.d. bilo je društvo preko kojeg su se unutar IPK Grupe odvijale investicije. Jedna od poznatijih je bila gradnja poslovno-stambenog objekta u Ulici Hrvatske Republike u Osijeku. Nakon tih investicija društvo je služilo i za ostale poslovno-financijske transakcije. U takvim odnosima IPK Osijek je tom društvu, koje je njegova tvrtka kćer i u kojem ima 64 posto vlasništva (ostalo su mali dioničari) iz 2002. i 2003. godine, ostao dužan oko 30 milijuna kuna koji su osigurani založnim pravom nad poslovnim udjelima IPK Tvornice ulja Čepin. Ono što je bitno za male dioničare IPK Poslovnog centra jest da će zbog te statusne promjene dioničari IPK Poslovnog centra dobiti za svoju jednu dionicu dvije dionice IPK Osijek d.d. A budući da Poslovni centar ne kotira na burzi, a IPK Osijek kotira i u razdoblju do rujna ove godine prosječna tržišna vrijednost dionice IPK Osijek iznosila je 62,76 kuna, znači da je takav način podjele dionica više nego pravičan jer za jednu dionicu IPK Poslovnog centra koja nominalno iznosi 100 kuna dioničari će dobiti dvije dionice IPK Osijek d.d. - kaže Pleš te dodaje da se tom statusnom promjenom povećava i temeljni kapital IPK Osijek d.d., a Poslovni centar skida svoje zaloge nad udjelima u uljari koja joj otvara i put prema privatizaciji.

Uljara se oslobađa dijela tereta
IPK Osijek pripajanjem društva kćeri preuzima sve njezine obveze i svu imovinu i potraživanja u visini od 30 milijuna kuna. Pleš napominje da imovina Poslovnog centra nije u nekretninama već da je riječ uglavnom o različitim pravima.
- Nama je važno skinuti zalog nad uljarom da može u privatizaciju, ali nam je, isto tako, važno i povećati vrijednost temeljnog kapitala IPK Osijek d.d., a i napokon riješiti situaciju s Poslovnim centrom, koje je dioničko društvo. Ima 175 dioničara koji traže svoju dividendu i sve ostalo - kaže Pleš te podsjeća da je sličan pokušaj pripajanja bio 2003. godine, ali nije proveden jer tada većinski vlasnik nije glasovao za takvu statusnu promjenu.

Kad je riječ o IPK Tvornici ulja Čepin, inače IPK-ove najveće tvrtke i po kapitalu i po godišnjem prihodu, ali i broju zaposlenih, Pleš napominje da je za provedbu njezine privatizacije potrebno stvoriti još jedan veliki uvjet.

- Riječ je o skidanju ovrhe koje nad poslovnim udjelima IPK Tvornice ulja Čepin ima IPK Tvornica stočne hrane “Osječanka” koja se nalazi u sastavu Kandit Grupe. Valja napomenuti da je u tijeku ovršni postupak nad uljarom i da je nama cilj da se dug kompenzira na razini IPK Grupe, što je trenutačno u fazi razmatranja. Naš je stav da privatizaciju uljare treba obaviti kvalitetno i transparentno da ta tvornica ima svoj daljnji tijek proizvodnje, zaposlenosti i egzistentnost na tržištu i da mali dioničari sudjeluju u tom tijeku privatizacije - kaže Pleš, dodajući kako smatra da ovršni postupak ne bi bio transparentan oblik privatizacije nego na neki način prisilan oblik privatizacije gdje postoji opasnost od tzv. neprijateljskog preuzimanja koje nema za cilj zapošljavanje i investiranje.