Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2021

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / H  

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Fine pokazala je da na području Republike Hrvatske 1.251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza. Od tog broja, njih 1.085 nije apliciralo na vladine mjere za potporu poduzetnicima zbog negativnih učinaka pandemije, “čime su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima”, navodi se u analizi Financijske agencije (Fina).

Metodologija Fine za izračun kreditnog rejtinga poduzetnika temelji se na procjeni vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza (eng. Probability of Default, PD) kao osnovnog faktora rizika i usklađena je s Basel III smjernicama, objašnjavaju iz Fine. Pritom napominju da se ocjena kreditnog rejtinga izračunava na temelju predanih godišnjih financijskih izvještaja, podataka o stanju blokade te statusu stečaja, predstečaja i likvidacije, a rejting skala je jedinstvena za sve veličine poduzetnika i podložna je promjenama (model izračuna rejtinga se svake godine testira, validira i kalibrira).

Od 1.085 najstabilnijih poduzetnika koji posluju u okolnostima pandemije bolesti covida-19, najviše njih nominalno posluje u prerađivačkoj industriji – 263, te u trgovini na veliko i malo – 259 poduzetnika, pokazuje analiza Fine.

Slijede poduzetnici iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (133), potom građevinarstva (87), opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda (63), itd.

Među njima najviše je onih sa sjedištem u Gradu Zagrebu (487), a slijede Zagrebačka županija s 81, Istarska sa 65 poduzetnika, Splitsko-dalmatinska sa 64 i Primorsko-goranska županija sa 63 poduzetnika.

Struktura prema veličini pokazuje da od najstabilnijih poduzetnika u skupinu mikro poduzetnika ulazi 181, malih je šest, srednjih poduzetnika 715, a velikih 183.

Fina je izradila i analizu poduzetnika koji su u prvih devet mjeseci prošle godine imali pad ili rast prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, i to na temelju agregiranih podataka o ukupnim oporezivim transakcijama iz PDV obrazaca kao i podataka o prometu odnosno poslovnoj aktivnosti poduzetnika/obveznika PDV-a, koje prikuplja i obrađuje Porezna uprava.

Pritom iz Fine napominju da je korišten pregled podataka iz obrađenih kumulativnih PDV obrazaca za razdoblje siječanj – rujan 2019./2020. godine prema području glavne djelatnosti poreznog obveznika i prema županiji sjedišta poreznog obveznika, kao i da se podaci u pregledima ne mogu interpretirati kao podaci svih poreznih obveznika, jer je riječ o podacima samo za obveznika koji su podnijeli PDV obrazac.

Ta Finina usporedba iznosa porezne osnovice po djelatnosima pokazuje ukupni pad od 8,7 posto, odnosno sa 628,97 milijardi kuna u prvih devet mjeseci 2019. godine na 574,49 milijardi kuna u razdoblju siječanj-rujan 2020. godine.

Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije covida-19 imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kod poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam i ugostiteljstvo) taj je pad bio najveći, 45,1 posto.

Druga dva najpogođenija područja bila su umjetnost, zabava i rekreacija s padom od 30,2 posto te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, s padom prometa od 26,5 posto.

Poduzetnicima iz opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda promet je, pak, porastao za 23,5 posto, zamjećuju iz Fine.

Prema županijama, promet je najviše pao u Dubrovačko-neretvanskoj (46,2), Istarskoj (25,2) i Šibensko-kninskoj županiji (21,9 posto). Dvoznamenkaste padove prometa bilježe još dvije jadranske županije – Zadarska (16,3 posto) i Primorsko-goranska (13 posto).

U dvije županije poduzetnici su ostvarili rast prometa i to u Koprivničko-križevačkoj (2,1 posto) i Osječko-baranjskoj (0,4 posto), navode iz Fine.

Fina je u svojoj analizi objavila i popis najstabilnijih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, s najmanjom vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza (poduzetnici koji su prema metodologiji Fine svrstani u A razred kreditnog rejtinga).

Redoslijed tvrtki je definiran prema ukupnim prihodima 2019. godine, od većih ostvarenih prihoda prema manjim.

Fininu listu 1.085 najstabilnijih poduzetnika u Hrvatskoj predvodi Ina, a slijede HEP d.d., HT, Lidl Hrvatska, Petrol, HEP proizvodnja, Kaufland Hrvatska, HEP ODS, Porsche Croatia, Philip Morris Zagreb, Atlantic Trade itd.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Digitalni nomadi mogli bi biti lijek za našu turističku sezonalnost

03.08.2026.

Sezonalnost je neugodna boljka hrvatskog turizma koja se može ublažiti jačanjem Hrvatske kao destinacije za život i rad na daljinu, odnosno boljim povezivanjem aktivnog turizma i digitalnih nomada.

Završava era zimmer freia: Što čeka male iznajmljivače?

02.08.2026.

Novi porezi, stroža pravila i pad profitabilnosti mijenjaju privatni smještaj, a stručnjaci upozoravaju da je doba rekorda završilo.

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Elitni dio hrvatskog turizma ne gubi goste: "Najveći izazov nam je što nam nedostaju iskusni radnici"

30.07.2026.

Nautička sezona u hrvatskim marinama s većim udjelom stalnih vezova je stabilna, a u čarteru izloženija kasnijim rezervacijama i snažnoj mediteranskoj konkurenciji, dok je nedostatak iskusnog osoblja i dalje glavni izazov, rekla je za Hinu predsjednica Ud

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk