Turizam dohvatio promet iz 2019., ali poslovni rashodi ove godine dvostruko veći

Makar su domaće turističke kompanije ove godine uspjele dohvatiti turistički promet iz rekordne 2019., rast poslovnih rashoda je u prvih devet mjeseci ove godine dvostruko nadmašio rast prihoda, što je dodatno smanjilo profitnu maržu u sektoru, a dobit koju su vodeće turističke kompanije generirale u 2021. i 2022. godine i dalje pokriva samo 80 posto gubitka iz 2020. godine. Zaključak je to analize poslovnih rezultata 21 domaćih turističkih kompanija čiji su rezultati objavljeni na Zagrebačkoj burzi, a prezentirani su u publikaciji Hrvatske udruge turizma (HUT) Turistički impuls Q3 2022.

Poslovni prihodi turističkih kompanija obuhvaćenih analizom za prvih devet mjeseci ove godine viši su 22 posto u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2019. godine, no istovremeno su rashodi poslovanja porasli 41 posto. Pritom su troškovi sirovina i materijala porasli 45 posto, a troškovi rada za 26 posto.

Tako visok rast troškova rezultirao je činjenicom da većina standardnih financijskih pokazatelja turističkih kompanija ove godine ima negativan trend u odnosu i na 2021. i 2019. godinu. Bruto profitna marža turističkih kompanija koja je 2018. godine iznosila 13,5 posto, ove je godine gotovo prepolovljena (procjena za cijelu godinu prema rezultatima iz prvih devet mjeseci), na 7,6 posto, udio EBITDA u ukupnim prihodima smanjen je u odnosu na prošlu godinu za 8 postotnih bodova (sa 50 posto u devet mjeseci prošle godine na 42 posto u devet mjeseci ove godine), a smanjena je i stopa rentabilnosti poslovanja u odnosu na 2019. godinu.

Analiza je pokazala da turističke kompanije ostvarenom dobiti prije oporezivanja od 1,238 milijardi kuna iz 2021. i 2022. godine (procjena za čitavu godinu na temelju rezultata u prvih devet mjeseci) i dalje ne pokrivaju gubitak prije oporezivanja od 1,551 milijardi kuna iz 2020. godine.

Smanjen volumen investicija ugrožava budućnost poslovanja
Turizam je u pandemiji pokazao da može stabilizirajuće utjecati na gospodarstvo, a ove godine je ključan motor koji u velikom dijelu amortizira negativne gospodarske pokazatelje iz okruženja. S obzirom na očekivanje pada gospodarske aktivnosti u sljedećoj godini, važnost ostvarivanja dobrog turističkog rezultata bit će još veća za hrvatsko gospodarstvo. No, za dobar rezultat treba napraviti kvalitetnu pripremu za sezonu.

Suočeni smo sa situacijom da su turističke kompanije, unatoč oporavku fizičkih pokazatelja i nominalnih prihoda, u lošijoj financijskoj poziciji nego 2019., uz značajno smanjeni investicijski potencijal. Dodatno, visoka inflacija i neizvjesnost oko kretanja cijena energenata otežavaju kvalitetnu pripremu sezone - komentirao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

U Turističkom impulsu Q3 identificirano je i smanjenje volumena investicija već ove godine, i to kroz smanjenje stope promjene dugotrajne materijalne imovine koja u devet mjeseci 2022. godine u odnosu na isto razdoblje 2021. godine iznosi 5,8 posto, što je pad u odnosu na 6,5 posto u razdoblju 2019./2018. godine. Ovakav pad volumena investicija ugrožava ostvarenje poslovnih rezultata u budućem razdoblju.

Kada se pogledaju fizički rezultati po tipu smještaja, u prvih devet mjeseci ove godine najveći je porast u broju noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvaren u hotelima, čak 46,5 posto, u kampovima je iznosio 22,8 posto, a u privatnom smještaju 21,5 posto. No, u usporedbi sa devet mjeseci 2019., hoteli su na 89,4 posto ostvarenja u noćenjima, dok su kampovi i privatni smještaj noćenjima premašili rekordnu 2019.

- Moramo osvijestiti da se sljedeće sezone na velika vrata vraća kompletna mediteranska konkurencija koja je protekle godine iskoristila za dodatno jačanje konkurentnosti svojih ponuda. To znači da moramo odmah početi sa rješavanjem ključnih prepreka u pripremi sljedeće sezone, poput donošenja konkretnih mjera za ublažavanje problema nedostatka radne snage, rješavanja problema turističkog zemljišta koji dodatno koči investicije, ali i donošenjem mjera koje će smanjiti pritisak i nesigurnost kretanja troškova energenata sljedeće sezone - zaključio je Ostojić.