U hrvatske hotele u pet godina treba uložiti 5,2 milijarde eura

Većina hotela u Hrvatskoj je dotrajala i treba im nova investicijska injekcija. Hrvatskom turizmu potrebni su i novi hotelski kreveti koji čine svega 9,2 posto od ukupnog smještaja, a generiraju preko 24 posto noćenja turista.

Zaključci su to prvog dijela 28. Kongresa hotelijera u organizaciji Udruge poslodavaca u hrvatskom hotelijerstvu (UPUHH), koji se 11. i 12. studenog održava u Poreču, u Valamarovom hotelu Pical.

UPUHH je zajedno sa Hrvatskom udrugom turizma (HUT) na proljeće napravio istraživanje među 130 hotelijera čiji objekti čine 35 posto ukupnih hotela u Hrvatskoj. Izračunali su da u narednih pet godina hrvatskom hotelijerstvu treba 5,2 milijarde eura novih ulaganja.

- Prema nekim općim standardima hoteli svakih sedam do deset godina trebaju provesti veću obnovu, a svakih deset do 15 godina proći kroz veću rekonstrukciju i repozicioniranje proizvoda. Naše istraživanje je pokazalo da se čak 82 posto hotelskih objekata nalazi u fazi zrelosti ili opadanja, kada dolazi do iscrpljivanja imovine i proizvod postaje umoran – istaknuo je Bernard Zenzerović, direktor UPUHH-a koji je predstavio istraživanje pod nazivom Invest or check out.

Prosječna starost hrvatskih hotela iznosi 55 godina, a prosječno vrijeme od zadnje obnove iznosi 12 godina. Među anketiranim hotelijerima njih 65 posto vapi za obnovom i modernizacijom, za što je prema izračunu struke, potrebno oko 3,3 milijarde eura, a 20 posto ih je istaknulo da žele izgradnju novih hotela, za što je potrebno oko milijardu eura.

Međutim samo 21 posto njih bi ta sredstva iskoristila za povećanje kategorizacije i to prema razredu četiri i pet zvjezdica.

- Postojeći investitori planiraju izgradnju 23 nova hotela, od kojih 17 sa četiri, a šest s pet zvjezdica. S njihovim investicijama došli bismo do ukupnog povećanja hotelskog smještaja od 2,6 posto – rekao je Zenzerović.

Ono što investitore priječi da ulažu više i brže jesu stalni rast investicijskih troškova, ograničena rentabilnost investicijskih projekata, nedovoljna raspoloživost kvalificiranih izvođača radova te nedovoljno potpora za financijska ulaganja.

Od ostalih prepreka navedene su stare boljke hrvatskog turizma, a to su neriješena pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, nedostatak radne snage te spori administrativni procesi.