Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Velj 2012

Turistički novac odlazi na fešte i odvoz smeća

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Barbara BAN  

Turistički novac odlazi na fešte i odvoz smeća

"Iako imamo Turističku zajednicu, isto nam je kao da je nemamo. Njen ured nikad nije otvoren za goste, ne organiziraju se nikakve manifestacije i događanja, a kamoli da se išta promovira. Ne znamo na što zapravo troše novac od boravišne pristojbe", tim su nam se riječima požalili iznajmljivači iz jedne male istarske općine.

Priča je to koja se bez ikakvog ustručavanja može primijeniti na TZ-e u Marčani, Ližnjanu, Žminju, središnjoj Istri, Kanfanaru, Raši, Balama, ali i turističkim biserima kao što su Grožnjan i Motovun. Njihov rad kao da nitko ne kontrolira i kao da nikome ne polažu račune na koji način troše novac te koje su im zapravo aktivnosti. A sve te turističke zajednice imaju budžet koji bi se trebao trošiti na organizaciju njihovih turističkih, a ne tuđih pučkih manifestacija, promociju, ali prije svega za stvaranje takozvanih turističkih proizvoda i sustava doživljaja da bi se gosti u tu destinaciju privukli ne samo reklamirajući sunce i more, dakle s ciljem produženja turističke sezone. Međutim, taj se novac troši kako odluče općinari, koji su, prema novom zakonu, na njihovom čelu. Tako se, primjerice, turistički novac u Raši, kaže načelnik, trošio ni više ni manje nego na odvoz smeća! U Kanfanaru jedino broje turiste, u Marčani i Ližnjanu nije poznato na što ga troše jer ništa ne rade, središnja Istra stalno vodi bitku s općinama koje su osnovale taj TZ, u Motovunu su tek lani otvorili informativni punkt, u Balama turističku inicijativu preuzima nekoliko jakih privatnika, dok u Žminju ništa ne funkcionira jer na čelu TZ-a nije osoba koja se sviđala načelniku. Dobar se dio malih TZ-a niti ne može sam financirati pa praktički žive od dotacija općina. Dvadesetak malih TZ-a troši oko osam milijuna kuna godišnje. Doduše, velik dio - zbog manjeg prihoda od boravišnih pristojbi i članarina - ide na plaće i druge administrativne troškove pa im često u pomoć sufinanciranjem priskaču općine. Mnogi zato dijele mišljenje da je Istri dovoljno sedam velikih turističkih zajednica i da bi se one male trebale udružiti u tzv. TZ-e područja ili pak pripojiti većima, čime bi novac ostajao na okupu i trošio se namjenski. Ovako se 100 milijuna kuna turističkog novca iz sustava istarskih TZ-a - od čega 75 otpada na lokalne, a 33 na županjski TZ - raspršuje umjesto da se troši na promociju brenda Istre kao destinacije i novih proizvoda.

I bivši je direktor županijskog TZ-a Tomislav Popović bio protiv osnivanja žminjskog TZ-a jer je smatrao da bi oni trebali ostati s drugim općinama u TZ-u središnje Istre. Međutim, županjski TZ nema nikakvu ingerenciju nad lokalnima, pa to formalno nisu mogli zabraniti. I tek što su se osnovali, od tog istog županijskog TZ-a zatražili su novac za program vođenja turističke statistike! S druge strane, novi ministar turizma Veljko Ostojić, koji je dugo bio na čelu istarskog TZ-a, nedavno je najavio promjene u sustavu u smislu njihove profesionalizacije i edukacije, ali smatra da se mali TZ-i ipak ne bi trebali ukidati ako funkcioniraju. Tog je mišljenja i Robert Baćac iz konzorcija ruralnog turizma Istre Ruralis, nekadašnji pomoćnik ministra turizma koji je radio i u istarskom TZ-u. - Neučinkovitost sustava nepravedno se veže uz male TZ-e. Imam iskustva s malim TZ-ima koji su vidjeli mogućnost pokretanja aktivnosti kroz fondove EU-a. Razradili su projekte, pronašli partnere, ali nisu mogli osigurati vlastiti udio u financiranju projekta. Uredno su im vrata zatvorili i općina, i grad, i Županija, i županijski TZ, i HTZ, a bogami i Ministarstvo. S druge strane, velike turističke zajednice koje mogu sufinancirati projekte gotovo da i nemaju projekte koji se financiraju iz EU-fondova. Nadalje, županijski TZ već godinama ulaže milijune u projekt centralnog bookinga, koji nikako da profunkcionira. Ne bi li bilo logičnije da se taj milijun kuna sustavno svake godine uloži u novi turistički proizvod i njegovo upravljanje ili aktivnost s jasnim kriterijima pa bismo već sada imali par novih proizvoda, pita se Baćac. Upozorava i da je u TZ-ima prevelik upliv politike, zbog čega ne funkcioniraju kako treba. Pravi primjer političkih igara je fažanski TZ, koji odlično radi svoj posao, ali je ipak njegova direktorica naišla na probleme kada je došlo do smjene vlasti. - Može li jedan gradonačelnik ili župan biti čarobnjak Merlin i istodobno biti fokusiran i na turizam, i na socijalu, i na komunalne potrebe, i na prostorne planove jednog mjesta ili cijele županije ma koliko on to htio? Naravno da ne može, smatra Baćac. Marino Brečević iz pulske turističke konzultantske tvrtke Communico ističe da su veliki TZ-i koji imaju jako puno novca tromi. Kao dobar primjer funkcioniranja ističe klaster TZ-a Bujštine koji iznimno surađuju i stvaraju nove proizvode prema smjernicama master plana razvoja istarskog turizma. I pulski se prsten u zadnje vrijeme trudi, međutim, još uvijek nema podršku svojih malih TZ-a u unutrašnjosti. Uz njih, dobar primjer svakako pruža i buzetski TZ, koji nema puno novca, ali zato ima puno kvalitetnih ideja koje nisu ostale samo na papiru.

Ministar Ostojić je među svojim prvim ciljevima istaknuo reorganizaciju svih TZ-a iako nije dao konkretnije smjernice na koji će se način to napraviti, kada će se promjene desiti, hoće li se mijenjati zakoni i koga će to najprije zahvatiti. - Prema novom bi se sustavu lokalna razina trebala pretvoriti u destinacijske management organizacije (DMO), što podrazumijeva upravljanje odredištem i stvaranje novih, raznovrsnih proizvoda kao motiva dolaska u destinaciju, dok bi promocija trebala ići na regionalnu i nacionalnu razinu, kaže Ostojić.


Komentari članka

Vezani članci

Mali iznajmljivači traže kontinuitet obiteljskog smještaja

16.11.2026.

Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače - SMOi u ponedjeljak je vezano uz proces donošenja Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti izvijestila da ne traži umirujuće izjave ministra vezane uz rekategorizaciju, nego zaštitu pravne sigurnosti i kontinuiteta

Novi Zakon o ugostiteljstvu: Više nadzora, obveza i reda; iznajmljivači strahuju

15.11.2026.

Obvezna rekategorizacija apartmana svakih deset godina, registracijski brojevi za iznajmljivanje putem internetskih platformi, stroži inspekcijski nadzor i veće kazne za ilegalno poslovanje - neke su od promjena koje predviđa konačni prijedlog novog Zakon

U hrvatske hotele u pet godina treba uložiti 5,2 milijarde eura

13.11.2026.

Većina hotela u Hrvatskoj je dotrajala i treba im nova investicijska injekcija. Hrvatskom turizmu potrebni su i novi hotelski kreveti koji čine svega 9,2 posto od ukupnog smještaja, a generiraju preko 24 posto noćenja turista.

Zaboravite 5 zvjezdica: Gosti u hrvatskim vilama traže samo jednu stvar

10.11.2026.

Najimućniji gosti traže privatnost, mir i uslugu po mjeri. Hrvatska ima atraktivne lokacije, ali vrhunska ponuda još je rijetkost

U rujnu 2026. kružnih putovanja stranih kruzera 19 % više nego u rujnu lani

06.11.2026.

Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u rujnu 2026. je bilo 132, što je gotovo 19 posto više nego u rujnu 2025., a time se njihov ukupan broj za prvih devet mjeseci povećao na 677 ili za 9,9 posto više nego lani, podaci su Državnog zavoda

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk