Tko sad nestane s pozornice sajmova, teško će se više vratiti

U vremenima krize i recesije, gospodarstvenici režu troškove gdje god je moguće, a u pravilu prvi na udaru su administrativni odjeli i marketing. No, takav pristup, čini se, i nije baš najmudriji, što pokazuju potezi ne samo Vlade koja je nastavila agresivnu kampanju za promidžbu Hrvatske kao brenda i poželjne turističke destinacije, već i brojni primjeri u inozemstvu da upravo u doba recesije marketing mora odigrati vrlo važnu ulogu. Tko sada u vrijeme krize nestane s pozornice, vrlo će se teško vratiti kasnije, upozoravaju stručnjaci.

Sličnog je mišljenja predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević koji je u više navrata pozvao gospodarstvenike da budu prisutni na tržištu snažnim reklamnim kampanjama upozorivši na važnost nastupa na sajmovima diljem svijeta, te najavio snažan nastavak kampanje »Kupujmo hrvatsko«.

U mjesecima kad se zahuktavaju sajmovi, o toj smo temi razgovarali i s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore pred kojima je najveći europski sajam obrtništva - münchenski IHM.

»U uvjetima globalne povezanosti, utjecaji gospodarske i financijske krize ne mogu mimoići nikoga i njihovi se nepovoljni učinci osjećaju kroz smanjenu potražnju za proizvodima i uslugama obrtnika. Kriza najbrže i najlakše pogađa one najmanje i najslabije, male obrtnike i poduzetnike, ali upravo oni drže i ključeve izlaska iz krize jer se mogu brzo prilagoditi, održati, i stvoriti nova radna mjesta. Zato je važnije nego ikad pružiti obrtnicima priliku za izlazak na nova tržišta, što im Hrvatska obrtnička komora omogućava organizacijom zajedničkog nastupa na velikim međunarodnim sajmovima, uz značajno sufinanciranje cijene izlaganja, kao i poslovnim povezivanjem. Tu valja istaknuti i nužnu pomoć države u obliku dodatnih poticaja obrtnicima i poduzetnicima«, kaže za Vjesnik Mario Paliska, predsjednik Odbora za sajmove i druge promidžbene djelatnosti HOK-a. Na pitanje što očekuju od nastupa na međunarodnim sajmovima, posebno u vremenima kad je bitka za svakog kupca i potencijalnog partnera žešća nego ikad, Paliska ističe da HOK za ovu godinu ima u planu nastup na osam međunarodnih sajmova. Prvi, ujedno najveći, IHM u Münchenu počinje 11. ožujka, i na njemu tradicionalno izlaže najveći broj obrtnika. »Nastupom na međunarodnim sajmovima obrtnici mogu izravno predstaviti svoje proizvode i usluge potencijalnim inozemnim partnerima.

Mogu sklopiti nove poslovne kontakte i dogovoriti konkretne poslove kako bi povećali proizvodnju za izvoz. Naši članovi imaju znanja i tehnologiju za nastup na tržištu Europske unije i zato organiziramo zajednička izlaganja u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji. Smatramo jednako važnim i nastupe na sajmovima u zemljama bivše Jugoslavije, kao što je onaj u Mostaru, Beogradu i Novom Sadu, jer su to našim obrtnicima bliskija tržišta, nema jezične barijere, sličniji su proizvodni kapaciteti i tržišni interesi«, naglašava Paliska. Jasno je ipak da obrtnici i mali poduzetnici ne mogu sami pokrivati nastupe na skupim međunarodnim izložbama. I Hrvatska gospodarska komora i Obrtnička komora sufinanciraju nastup svojih članova, te na taj način podupiru stav o pojačanoj promidžbi hrvatskog gospodarstva. U tu svrhu, objašnjava Paliska obrtnički primjer, Odbor za sajmove predložio je za ovogodišnji plan još jedan regionalni sajam. Riječ je o Obrtničkom i poduzetničkom sajmu u Požegi.

Za regionalne sajmove 50.000 umjesto 30.000 kuna
HOK je povećao iznos sufinanciranja područnim obrtničkim komorama za organiziranje sajmova s 30.000 na 50.000 kuna, što bi trebalo pridonijeti boljoj pripremi regionalnih sajmova. »U studenom 2008. potpisali smo s predstavnicima Obrtničke komore Federacije BiH, Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije i Regionalne privredne komore Novi Sad izjavu o suradnji u nastupu članova komora regije na sajmovima u trima državama. Naša buduća suradnja neće se odnositi samo na sajamske aktivnosti, već i na ostala područja rada naših institucija, kao što su razmjena poslovnih informacija, poslovno povezivanje članova te povezivanje na međunarodnom planu«, kaže Mario Paliska.