Teško da će u 2012. banke ponoviti dobit od 3,7 mlrd. kn

Lani su 33 banke imale ukupnu dobit od 3,71 milijardu kuna, što je 128 milijuna, ili 3,3 posto manje nego u 2010. godini. Imovina banaka porasla je za četiri posto (s 392,9 milijarde kuna na 408,8), dok su krediti stanovništvu i poduzećima te depoziti ostvarili istu stopu rasta od pet posto, Prema evidenciji središnje banke, odobreno je 274 milijarde kredita i prikupljeno 282 milijarde kuna depozita. No, bankari se, izgleda, ni u ovoj godini ne mogu nadati nekoj većoj dobiti. Rasta dobiti banaka zbog značajnijih novih poslova u ovoj godini neće biti, smatra analitičar Velimir Šonje jer će ta dobit prvenstveno ovisiti o kretanju pasivnih kamatnih stopa i rezervacija za gubitke.

"Određeni pritisak na rast pasivnih stopa značit će ujedno i pritisak na smanjivanje kamatne marže jer je prostor za podizanje aktivnih stopa limitiran kreditnom sposobnošću dužnika koji su iscrpljeni višegodišnjom krizom. No taj bi se učinak mogao poništiti nešto manjim rezerviranjima za gubitke nego u proteklim godinama", objašnjava Šonje. U takvim je uvjetima, nastavlja, najrealnije očekivati stagnaciju dobiti banaka. "To je posve u skladu s ukupnim gospodarskim kretanjima. Stagnacija ili mali minus u tim kretanjima znači da velike potražnje za kreditima ni ove godine neće biti, s jedinim izuzetkom vladina sektora koji mora financirati dospjele dugove, tekuće deficite i deklarirane javne investicije. Tako će bankama, ponovo, država biti najvažniji klijent i u 2012.", zaključuje Šonje. "Negativni trendovi u domaćem gospodarstvu kao i rast udjela nenaplativih potraživanja odrazili su se i na profitabilnost domaće financijske industrije. Netko zlonamjeran prokomentirao bi: S obzirom na stanje ekonomije, mogli su i gore!?", poručuje Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Smatra kako, kratkoročno gledano, zbog predviđene stagnacije BDP-a ne treba očekivati značajniji rast štednje, dok će na srednjoročne trendove najviše utjecati kreditni rejting Hrvatske. "Problemu izvora sredstava banaka doprinosi i kriza u eurozoni zbog koje su domaće banke, primorane oslanjati se na domaću akumulaciju", kaže Ćorić.

To potvrđuju i iz Raiffeisen banke u kojoj kažu da se matične banke do kraja lipnja moraju prilagoditi strožim pravilima minimalne adekvatnosti kapitala, što bi moglo rezultirati smanjenim priljevom kapitala na tržišta s višim rizikom. Ćorić smatra kako je realno očekivati nešto agresivniju politiku banaka u privlačenju deponenata, što bi moglo dovesti i do laganog rasta kako pasivnih tako i aktivnih kamatnih stopa. "Profitabilnost banaka u ovoj godini mogla bi se zadržati na razini prošlogodišnje", kaže Ćorić. Što se tiče utjecaja rejtinga, ako ga Vlada održi na trenutnoj razini, čemu se zbog mjera koje vode u smjeru fiskalne konsolidacije analitičari nadaju, održat će se i postojeći uvjeti zaduživanja u inozemstvu."Ukoliko se pokrene dio najavljenih projekata (smanjenje nelikvidnosti, restrukturiranje privrede, infrastrukturni projekti, poticanje zapošljavanja) i Hrvatske u srpnju 2013. postane članicom EU, Hrvatska bi u srednjem roku mogla računati na još veću naklonost kreditora. U tim okolnostima i bankarski sektor imat će prigodu za jačanje svoje kreditne aktivnosti kao i rast profitabilnosti", zaključuje Ćorić.