Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

U modernim vremenima negativne posljedice terorizma poprimaju široke razmjere. Razvijene industrijalizirane zemlje i zemlje s visokim rizikom za nastanak terorizma često predstavljaju mete terorista. Njihova nacionalna sigurnost postaje ugrožena, što dovodi do negativnih posljedica za konkurentnost sektora razvijenih gospodarstava.

Devastacija infrastrukture, usporavanje gospodarskog rasta, smanjenje potražnje za određenim proizvodima, restrikcije u trgovini, povišeni troškovi osiguranja, samo su neke od glavnih posljedica terorističkih aktivnosti. Uslužni sektor (turizam) predstavlja osjetljivo područje koje promptno reagira na novonastali teroristički čin. Kao primjeri mogu se izdvojiti gradovi poput Londona, Pariza, Madrida, Bruxellesa koji su se suočili s drastičnim brojem smanjenja broja noćenja.

Zabilježeno je kako se devet dana nakon terorističkog napada u Parizu (13. studenog 2015.) broj noćenja smanjio za 40 posto. Također, nakon proglašenog najvišeg stupnja pripravnosti u Bruxellesu 23. studenog 2015. smanjio se broj noćenja za otprilike 28 posto. U srpnju 2005. turistička potražnja za smještajem u Londonu smanjila se za 15 posto, a u ožujku 2004. u Madridu došlo se do otprilike 12,5 posto manje turističkih noćenja.

Sigurna luka
Institucionalni čimbenik kapitalne otvorenosti pokazao se kao dominantan, a teroristički incidenti zauzeli su drugo mjesto po utjecaju na priljev FDI-ja zemalja EU i EEA. Stupanj razvijenosti zemalja zauzelo je treće mjesto, dok se prirodne katastrofe nisu pokazale kao značajni čimbenik utjecaja.
Pretpostavka je kako su političke napetosti i teroristički činovi u okruženju imale određen utjecaj na turističku sliku Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko godina. Tunis, Maroko i Egipat poznate turističke destinacije postale su mete terorista u 2015. Milijuni izbjeglica i teroristički napad u Turskoj (2017. godina) kao i politička nestabilnost u Grčkoj potaknuta recesijom iz 2009. stvorili su osjećaj nesigurnosti kod turista Europske unije. Nacionalna sigurnost i politička stabilnost privlači potražnju, ali i ulaganja.

S druge strane, ugroza nacionalne sigurnosti smanjuje potražnju i prihode, povećava troškove, ali utječe na sadašnje i buduće odluke inozemnih ulagača. Terorizam kratkoročno rezultira materijalnim gubicima, ljudskim žrtvama te stvaranjem negativnog investicijskog okruženja. Na dugi rok, djeluje na povećanje cijena zbog povećanih izdataka za sigurnost i antiterorističke aktivnosti.

Teritoriji izloženi terorističkim aktivnostima ne predstavljaju područja koja su privlačna niti prihvatljiva za inozemne ulagače. Inozemni ulagači se najčešće promptno povlače iz takvih zemalja i preusmjeravaju vlastita ulaganja u sigurnosno stabilnije države. Postavlja se pitanje, a to je koliki je značaj terorističkih aktivnosti na priljeve inozemnih direktnih ulaganja (FDI) u zemljama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora?

Kako bi se jasnije i objektivnije razumjela važnost terorizma u svijetlu utjecaja na priljeve FDI-ja, potrebno je istaknuti grupu ostalih čimbenika. Institucionalni čimbenici, priljev FDI-ja iz prethodnog razdoblja, prirodne katastrofe, razina gospodarskog razvoja zemlje samo su jedni od esencijalnih čimbenika utjecaja na priljev FDI-ja zemalja.

Institucionalni čimbenik dominantan

Rezultati empirijskog istraživanja krajem 2016. potvrdili su utjecaj terorizma na priljeve FDI-ja za 29 zemalja članica EU i Europskog gospodarskog prostora (EEA) u trinaestogodišnjem razdoblju. Doduše, institucionalni čimbenik kapitalne otvorenosti pokazao se kao dominantan, a teroristički incidenti zauzeli su drugo mjesto po utjecaju na priljev FDI-ja zemalja EU i EEA. Stupanj razvijenosti zemalja zauzelo je treće mjesto, dok se prirodne katastrofe nisu pokazale kao značajni čimbenik utjecaja na priljev FDI-ja u zemalja EU i EEA. Prirodne katastrofe nisu učestale za teritorij EU i EEA. Stoga, ovakav zaključak nimalo ne čudi.

FDI predstavlja motor razvoja gospodarstva kako Republike Hrvatske, tako i ostalih zemalja članice EU. Transfer tehnologije, poticanje rasta ostalih sektora (npr. građevinski sektor), rast zaposlenosti, povećanje državnih prihoda te prihoda lokalne samouprave, ekspanzija međunarodne trgovine, smanjenje cijena kao i ostalo pozitivno utječu na gospodarsku sliku zemalja. Smanjenjem ulaganja u nacionalnu sigurnost povećava se rizik nastajanja terorizma, što može ostaviti ozbiljne posljedice na priljeve FDI-ja, ali i na gospodarski rast zemalja članica EU i EEA.