Sve smo bogatiji, neto financijska imovina po Hrvatu iznosi 11.809 eura

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu. Za prošlogodišnji je porast većinom zaslužna kategorija imovine osiguranja, koja je porasla za 14 posto, dok su bankovni depoziti, kao i vrijednosni papiri, porasli za skromnijih pet, odnosno 6,1 posto.

Portfeljima hrvatskih kućanstava dominiraju bankovni depoziti, koji čine 49,6 posto njihove financijske imovine. Osiguranje i mirovine su na drugom mjestu s udjelom od 26,8 posto, a slijede vrijednosni papiri s udjelom od 20,6 posto, pokazuje Allianzova analiza. Za iznadprosječnih 6,6 posto istovremeno su porasle obveze hrvatskih kućanstava. Njihova neto financijska imovina porasla je za 7,8 posto, što čini lagani rast u odnosu na 5,8 posto iz prethodne godine.

S neto financijskom imovinom po stanovniku od 11.809 eura, Hrvatska je na ljestvici najbogatijih zemalja pala za jedno mjesto i zauzima 32. mjesto među analiziranim zemljama, kojih je oko 60. Iako je ta vrijednost još uvijek manja nego kod zapadnoeuropskih susjeda, Hrvatska je zasigurno jedna od uspješnijih zemalja s obzirom na financijski razvoj, kažu u Allianzu.

Globalno veliko povećanje bogatstva

Pogled na globalne pokazatelje otkriva najveće povećanje bogatstva kućanstava u zadnjih deset godina. Tako je bruto financijska imovina širom svijeta lani porasla za 9,7 posto, što je najjači rast od 2005. godine.

"Porast je jednostavno zapanjujući s obzirom na činjenicu da su 2019. obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarska recesija", kažu u Allianzu.

No ujedno ističu da su središnje banke promijenile smjer i započele sveobuhvatno ublažavanje monetarne politike, a burze su narasle za 25 posto pri čemu je porasla i financijska imovina. Tako je imovina vrijednosnih papira narasla za 13,7 posto, što je najbrži rast u 21. stoljeću. Stope rasta drugih dviju glavnih kategorija imovine bile su niže, ali i dalje impresivne: osiguranje i mirovine porasli su za 8,1 posto, a bankovni depoziti narasli za 6,4 posto.

Kriza? Koja kriza?

Ista se priča, kažu u Alluianzu, ponavlja u 2020. godini, samo u ekstremnijoj verziji: s obzirom da je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala najdublju globalnu recesiju u zadnjih stotinu godina, središnje banke i fiskalne vlasti diljem svijeta lansirale su dosad neviđene monetarne i financijske "bazuke", s namjerom da zaštite kućanstva i njihovu financijsku imovinu od posljedica svijeta okrenutog naglavce.

Allianz procjenjuje da su privatna kućanstva uspjela nadoknaditi gubitke u prvom tromjesečju i ostvarila blagi rast globalne financijske imovine za 1,5 posto do kraja drugog tromjesečja, dok su se bankovni depoziti, potaknuti izdašnim programima javne financijske potpore i preventivnom štednjom, povećali za sedam posto. Stoga je, kako navode, izgledno da će financijska imovina privatnih kućanstava u 2020., godini pandemije, završiti u plusu.

"Monetarna je politika zasad spasila situaciju", izjavio je glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran. No, on upozorava da su nulte i negativne kamatne stope "slatki otrov" koji ugrožava akumulaciju bogatstva i pogoršava društvenu nejednakost, jer vlasnici imovine mogu ostvariti neočekivanu dobit.

"Takav sustav nije održiv. Spasiti trenutačnu situaciju nije isto što i ostvariti dugoročne dobitke. Za to su nam potrebne strukturne reforme nakon bolesti COVID-19 kako bismo postavili temelje za uključiviji rast", kaže Subran.

Rastući jaz između bogatih i siromašnih

Allianzova analiza ukazuje i na povećanje jaza između bogatih i siromašnih zemalja. Tako je 2000. godini neto financijska imovina po stanovniku bila u prosjeku 87 puta veća u razvijenim gospodarstvima nego tržištima u nastajanju, dok je do 2016. taj omjer pao na 19. Od tada se ponovno povećao i iznosi 22.

"Unatoč napretku, svijet je i dalje veoma nejednako mjesto. Najbogatijih 10 posto s prosječnom neto financijskom imovinom od 240 tisuća eura zajedno posjeduju oko 84 posto ukupne neto financijske imovine u 2019. godini; među njima, najbogatijih jedan posto, s prosječnom neto financijskom imovinom većom od 1,2 milijuna eura posjeduju gotovo 44 posto te imovine.

"Čini se da se superbogati zaista sve više udaljavaju od ostatka društva", zaključuju u Allianzu.