Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Kol 2014

Sve sirovine za Viveru u Hrvatsku moramo uvoziti jer nitko ne želi prijeći na organski uzgoj

Izvor: liderpress.hr · Autor: Nikola Sučec  

Sve sirovine za Viveru u Hrvatsku moramo uvoziti jer nitko ne želi prijeći na organski uzgoj

Najbolja definicija mrtvog kapitala golemih razmjera su zaboravljena i zapuštena hrvatska poljoprivredna zemljišta. Zemlja koja godinama miruje ima golem potencijal za organsku proizvodnju u kojoj su konvencionalne metode poput prskanja usjeva ili upotreba genetski modificiranog sjemena najstrože zabranjene.

Hrvatski potencijal davno je prepoznao i Stefan Hipp, suvlasnik i član Uprave Grupe Hipp, vodećeg svjetskog proizvođača dječje organske hrane. Hipp ne skriva zadovoljstvo uspjehom Vivere u čijem se pogonu u Glini proizvode kašice za cijelu grupu. Međutim, žali što za istu tvornicu mora uvoziti svu sirovinu jer domaće poljoprivrednike organska proizvodnja zbog svoje složenosti i dužih razdoblja povrata na uloženo previše ne zanima, dok aktualna, ali niti prethodne Vlade nisu razmišljale o koncesiji adekvatnih državnih zemljišta. Hrvatska poljoprivreda opterećena je usitnjenim parcelama, što je možda i najveći problem. Hippa naime ne zanima niti jedan komad zemlje manji od 500 hektara. Farma Podagi u blizini Gdanjska primjer je na koji bi se trebao ugledati svaki ozbiljniji poljoprivrednik. Na više od 2000 hektara uzgaja se pet kultura, farma je dom za oko 800 goveda i 600 ovaca, više desetaka životinjskih vrsta i oko 160 vrsta ptica. Na bogatu floru i faunu Hipp je ponosan jednako kao i na plodna polja, na kojima je urod jednak ili čak i bolji u odnosu na ona obrađena konvencionalnim metodama.

• Kakve rezultate ostvaruju i kako se razvijaju vaša poslovanja u Hrvatskoj?

- Vrlo sam zadovoljan načinom kojom se razvija poslovanje u vašoj zemlji. Kao što znate Vivera posluje na dvije lokacije – proizvodnja dječje hrane tj. gotovih mlječnih i cerealnih kašica u Glini te ured prodaje i marketinga u Zagrebu. Prodaja u Hrvatskoj napreduje iznimno dobro i tržišni smo lideri na tržištu dječje hrane. Prema zadnjim podacima, na tržištu dječjih sokova Hipp ima 48,6 posto, u segmentu dječjih kašica 60,9 posto, dojenačka mlijeka 20 posto i dječji čajevi 75 posto. Hrvatska je po tržišnim udjelima jedno od naših najjačih tržišta. Kriza je definitivno pogodila tržište dječje hrane i ono već nekoliko godina zaredom pomalo pada, no mi to nismo previše osjetili. Tvornica u Glini, pak, je jedna od najvećih Hippovih priča o uspjehu. U Glini se proizvodi cerealna i mlječna dječja hrana za cijelu Grupu Hipp. Od 2001. kada smo preuzeli Viveru promet raste iz godine u godinu. Lani je iznosio otprilike 240 milijuna kuna. Vrlo sam zadovoljan i sa 180 zaposlenika koji su motivirani i vrijedni. Zbog svega navedenog, u Glini planiramo i daljnja ulaganja jer smo već sad vrlo blizu popunjenosti kapaciteta.

• Kada bi vam se ponudila nova prilika, bi li opet uložili u Hrvatsku?

- Naravno, ne vidim niti jedan razlog zašto ne uložiti jer mi od našeg ulaska na hrvatsko tržište imamo pozitivna iskustva Pogotovo bi uložio u ovom trenutku, nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije sa visoko motiviranom i visoko obrazovanom radnom snagom. Unatoč privremenoj krizi u koju je zemlja zapala još uvijek ima puno potencijala za ulaganja i razvoj. Hrvatska ima golem potencijal za organski uzgoj hrane. Klima je idealna, tlo je vrlo dobro, a okoliš zdrav i čist.

• Zbog čega se onda više uzgajivača ne odlučuje za organski uzgoj?

- To je zapravo najveća prepreka – poljoprivrednike je teško nagovoriti na prijelaz sa konvencionalnog na organski uzgoj. Vrlo teško im je objasniti koliki je izvozni potencijal organske hrane. Vjerujem da potražnja za takvom hranom raste i u Hrvatskoj, obzirom na golem rast tržišta organske hrane u zapadno-europskim zemljama.

• I sami ste pokušali nagovoriti nekoliko hrvatskih proizvođača da krenu u organski uzgoj?

- Prije nekoliko godina sastao sam se s poljoprivrednicima u Osijeku i pokušao im dočarati sve prednosti ogranskog uzgoja. Oni su mogli uzgajati sirovinu za našu tvornicu u Glini. Međutim do danas mi smo u Hrvatskoj pronašli samo dva malena dobavljača, dok se sva sirovina uvozi. Logično bi bilo da hrvatsku tvornicu osnovnom sirovinom pune hrvatski poljoprivredici.

Cijeli razgovor pročitajte u novom broju Lidera


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk