Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2010

Svaki mjesec vraćat ćemo tri Pelješka mosta...

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji.hr  

Svaki mjesec vraćat ćemo tri Pelješka mosta...

Hrvatskoj sljedeće godine na naplatu dolazi rekordan iznos vanjskoga duga: gotovo 10,5 milijardi eura! Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), otplatom dugova u 2011. najviše će biti opterećene državne i privatne tvrtke. Poduzećima na naplatu stiže 4,1 milijarda eura otplate na zaduženja koja su proteklih godina podigli u inozemstvu. U malo boljem položaju bit će banke, koje se uglavnom zadužuju kod svojih matičnih banaka u inozemstvu. One u 2011. moraju vratiti više od 2,8 milijardi eura. Sljedeća godina neće biti laka ni Ivanu Šukeru, potpredsjedniku Vlade i ministru financija, koji će morati smisliti kako za otplatu namaknuti više od 900 milijuna eura. Riječ je uglavnom o novcu koji smo na svjetskom financijskom tržištu uzimali u proteklih pet ili šest godina. Novac od tih zaduženja završio je u gradnji autocesta i stanova te u kreditima koje su građani uzimali kako bi kupili stan ih auto ili naprosto financirali svakodnevnu potrošnju. Slično je i sa zaduženjima države i lokalne samouprave, dio kojih je otišao u financiranje administracije, plaća, mirovina i socijale. Na sav taj posuđeni novac moramo nagodinu platiti i više od milijardu eura kamate.

Statistički gledano, svaki će građanin nagodinu morati vratiti oko 2370 eura ili 17.300 kuna. Iznos je to veći od tri prosječne mjesečne neto plaće, koja je, prema podacima državne statistike, u srpnju u Hrvatskoj iznosila 5323 kune ih oko 730 eura. Ako ubrojimo samo zaposlene, kojih je oko milijun i pol, svaki će od njih morati vratiti 7000 eura ih 51.100 kuna, što je 9,5 prosječnih mjesečnih neto plaća. Mjesečna rata inozemnog duga u 2011. je oko 870 milijuna eura ili 6,35 milijardi kuna. To je gotovo cjelokupan iznos projekta Brijuni Rivijera, čiju ukupnu vrijednost Vlada procjenjuje na 895 milijuna eura, a od kojeg se očekuje da otvori tisuće novih radnih mjesta duž brijunskog priobalja. Čak i s napuhanim cijenama gradnje autocesta, Hrvatska bi jednim mjesečnim iznosom potrebnim za povrat vanjskog duga u 2011. mogla sagraditi gotovo 125 kilometara autocesta ili milijuna eura ili oko 210 milijuna kuna iznosi dnevna otplata tri Pelješka mosta. Štoviše, iznos koji bismo u 2011. svakog mjeseca trebali stavljati na stranu kako bismo bili u stanju vraćati dugove prema inozemstvu dovoljan je za gradnju nove termoelektrane u Plominu, koja je jedan od ključnih projekata Vladina New Deala kojim Banski dvori žele oživjeti recesijom izmučeno hrvatsko gospodarstvo.

Trendovi su svakako zabrinjavajući. Već krajem ove godine vrijednost našeg vanjskog duga dosegnut će čak 300 posto iznosa našega godišnjeg izvoza roba i usluga, što jasno sugerira potrebu za promjenom obrasca gospodarske politike u Hrvatskoj, upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. Zabrinutost ne krije ni Damir Novotny, neovisni ekonomist, koji upozorava da će posebno kritično biti prvo i četvrto tromjesečje 2011., kada državi na naplatu dolazi najveći dio inozemnog duga. Ipak, naši sugovornici ne očekuju da bi Hrvatska mogla imati problema s vraćanjem duga, jer će se opet zadužiti da bi vratila stare dugove, ali po višim kamatama nego dosad. Kamatne stope za refinanciranje dospjelih dugova vjerojatno će biti visoke jer Vlada ne pokazuje namjeru provedbe reformi. Povećat će nam se i premija rizika, pa će se država najvjerojatnije zaduživati po kamatnoj stopi od oko šest posto, što je dvostruko više od cijene pokojoj se zadužuju Slovenija, Češka ili Slovačka, upozorava Novotny.

Ministar Ivan Šuker je u Washingtonu, na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a, mogao čuti primjedbe svjetskih financijskih policajaca zbog eksplozije hrvatskog vanjskoga duga u proteklih desetak godina. Prema riječima Petera Harrolda, direktora Svjetske banke za srednju Europu i Baltik, ta je institucija spremna Hrvatskoj pružiti financijsku pomoć, ako Vlada u potpunosti provede svoj Program gospodarskog oporavka. Za otplatu vanjskog duga teško je i posljednje ovogodišnje tromjesečje, kad moramo vratiti 3,9 milijardi eura glavnice i 291,5 milijuna eura kamata - ukupno 4,2 milijarde eura! Najgore je poduzećima, kojima dospijevaju 1,33 milijarde eura, uglavnom dugoročnih kredita, te bankama sa 659 milijuna eura, dok država može predahnuti, jer mora vratiti samo 69,1 milijun eura. Banke su, doduše, najgore prošle u prethodnom, trećem tromjesečju, kad su im na naplatu dospjele više od 3 milijarde eura. Ukupna otplata u tom je razdoblju iznosila vrtoglavih 5,5 milijardi eura. Iduća godina bit će nam po otplati vanjskog duga teža od ove, u kojoj moramo vratiti oko 10 milijardi eura. Olakšanje slijedi 2012., kada će se otplata prepoloviti na 5,4 milijarde eura. U 2013., kada bismo već trebali biti u EU, na naplatu nam, prema podacima HNB-a, dolazi malo više od 4,3 milijarde eura.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Jačanje ekonomske aktivnosti. HNB očekuje ubrzanje rasta BDP-a do 2,8 posto

15.09.2026.

Nakon dva tromjesečja usporavanja rasta BDP-a, Hrvatska narodna banka u trećem kvartalu ove godine očekuje ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, objavili su u najnovijem Biltenu.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk