Svaki četvrti korisnik za stambeni kredit daje više od pola plaće

Građanima koji su od studenog prošle do lipnja ove godine uzeli stambeni kredit rata kredita u prosjeku se kreće između 41 i 44 posto njihovih dohodaka, pokazalo je istraživanje HNB-a o standardima odobravanja kredita, piše u četvrtak Večernji list.

Ako mu je mjesečna neto plaća oko 10 tisuća kuna, kupac stana, dakle, u prosjeku za otplatu kredita izdvaja od 4100 do 4400 kuna. Ukupna vrijednost stambenih kredita kreće se oko 67 milijardi kuna te je u godini dana porasla nešto više od deset posto.

Velika potražnja za nekretninama prati i stalan rast cijena, koje su, prema službenim izvorima, u godinu dana skočile između šest i sedam posto. S takvim tempom poskupljenja, cijena kvadrata stana mogla bi se udvostručiti u deset godina.

“Jednostavno, mi smo zemlja u kojoj ima previše motiva za visoku potražnju za nekretninama. Od poreznog tretmana, turizma, niskih kamatnih stopa do seljenja kapitala ekstrabogatih iz banaka, APN-a, činjenice da nekima doista treba životni prostor, da neki kupuju nekretnine na tvrtke da bi platili manje poreza, prisutnosti stranaca… Za tako puno motiva tržište ne može ponuditi dovoljno nekretnina kako bi došlo do pada cijena. Jedino rješenje bio bi adekvatan porezni tretman, a to se neće dogoditi”, prokomentirala je Maruška Vizek, stručnjakinja Ekonomskog instituta Zagreb.

Središnju banku muče potencijalni rizici i prelijevanje krize na bankarski sektor. Nedavno je guverner Vujčić upozorio da cijene stambenih nekretnina rastu snažnije od dohodaka, ali ne i troškova gradnje. Sve to povećava rizike njihove korekcije u budućim razdobljima.

Većina novih stambenih kredita (28 posto glavnice) isplaćena je uz omjere duga i dohotka koji se kreću između 30 i 40 posto. Kod daljnjih 26 posto dužnika taj je omjer između 40 i 50 posto. Međutim, kod čak 23 posto novoisplaćenih stambenih kredita mjesečna je rata veća od polovine mjesečnog dohotka, donosi Večernji list.