Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Srp 2020

Sva oprema za uzgoj ribe u Jadranu i u rijekama radi se u hrvatskom gradu daleko od mora

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Danijel Prerad/VL  

Sva oprema za uzgoj ribe u Jadranu i u rijekama radi se u hrvatskom gradu daleko od mora

Hrvatska nam čini 80 posto prihoda koji je godišnje između 10 i 15 milijuna kuna, a posao je profitabilan.

Kutinu u Hrvatskoj uglavnom prepoznaju po Petrokemiji, no da se upravo u tom gradu razvio jedan od vodećih proizvođača opreme za uzgoj ribe u Jadranu i rijekama, ne zna vjerojatno ni većina Kutinčana.

U ovom gradu je izrađeno dosad i 50-ak nepotopivih plastičnih čamaca, za tunogojilišta i drugi kavezni uzgoj riba, kilometri pontona za kaveze i hrpa druge slične opreme…

A Montažer Smola je u posao ušao sasvim slučajno 1999. da bi do danas postao vodeći hrvatski proizvođač opreme za marikulturu, koji izvozi i u Norvešku, Škotsku, Alžir, Tunis… Gotovo sva nužna proizvodnja opreme za hrvatsku marikulturu proizvodi se u Moslavini.

‘Ne stignemo sve ni napraviti’

“Počeli smo s proizvodnjom plastičnih cijevi za kanalizaciju i vodovod, da bismo 1999. prilikom montaže na Jadranu došli u doticaj s uzgajalištima riba na otvorenom. Čovjek koji uzgaja ribe u kavezima nas je pitao možemo li to napraviti, mi smo se nećkali, bio je uporan, pokazao nam što treba i napravili smo.

Tako smo počeli, a danas radimo gotovo svu opremu za uzgoj ribe, kaveze, pontone, radne brodice, pomoćna sredstva. Radimo i sa svim hrvatskim uzgajivačima ribe. Cromaris će uskoro biti vodeći proizvođač ribe u EU, tu je i Postira Brač, Pelagos Ante Gotovine i drugi. Svi su oni krajem 90-ih bili u začetku, otada se s njima razvijamo i mi”, kazuje nam mladi 34-godišnji Josip Smola, vlasnik tvrtke.

Samozatajni poduzetnik prije tri godine se preselio u kutinsku poduzetničku zonu na oko 10.000 kvadrata površine. Kaže kako su sada mirni barem pet godina s investicijama, a posla imaju toliko da ne stignu sve napraviti.

“Hrvatska nam čini 80% prihoda koji je godišnje između 10 i 15 milijuna kuna”, dodaje Smola, koji zapošljava 15 ljudi i čiji proizvodi završavaju i u svim zemljama okruženja, Italiji, Turskoj, na Balatonu, u Africi… Iako je prije desetak godina marikultura činila manji dio proizvodnje, sad im donosi 70% prometa. Uzgoj riba u kavezima u Hrvatskoj je relativno nov, od kraja 80-ih godina s improviziranom opremom – bačve i slično. Krajem 90-ih se počinje razvijati, sva se oprema uvozila dok se u tržište nije uvukla Montažer Smola.

“Osluškivali smo proizvođače, radili da im bude što jednostavnije, a reklamirati se nikada nismo trebali. Posao je donosio posao, iskustvo kupaca je bilo najveće jamstvo kvalitete i od tada samo radimo i radimo”, dodaje mladi direktor.

Nema prepreka rastu

Iako to nije prevladavajući proizvod, zasigurno najviše pažnje privlače specijalizirani čamci, pomoćna plovila tunolovcima ili za obilazak uzgajališta. Kako Montažer Smola sve radi od plastike tako su plastični i čamci, što ima prednosti jer se ne trebaju puno održavati i ne hrđaju.

“Traju 100, 200 godina, koliko i sama plastika. A i njih smo počeli raditi slučajno. Iz Australije je sličan čamac donio uzgajivač s Ugljana i mi smo ga malo promatrali i isprojektirali svoj. Sličan je gumenjaku, ali koristimo plastične cijevi punjene stiroporom kako unutra ne bi ušla voda u slučaju havarije.

Lakši je čamac od vode pa je praktički nepotopiv, ima dobre manevarske sposobnosti, atestiran je i spreman za vanbrodske motore do 90 konjskih snaga”, pojašnjava Josip Smola. Čamci su u veličini od pet do devet metara, cijena je od 5000 eura za najmanji koji naprave za sedam dana. Takve efikasne majstore Smola stoga želi zadržati jer ih na tržištu rada, kaže, nema.

“Nemate gotove majstore kakve mi trebamo. Zato sami obučavamo ljude, do šest mjeseci i normalno da kad uložimo toliko u nekoga ne želimo ga pustiti da ode. Mislim i da su plaće u našoj tvrtki dobre, radnici ne odlaze”, kazuje poduzetnik koji ističe kako je posao profitabilan.

“Posla će biti, govori se stalno da su lokacije i koncesije za uzgoj riba popunjene no stalno se otvaraju nove, mislim da neće biti zapreka rastu. Meni je interes raditi uvijek u Hrvatskoj, jer je lakše organizirati posao na domaćem terenu”, napominje Smola čija tvrtka radi i pontone za plaže, priveze za brodove za riječna i morska pristaništa, itd.

S takvim poduzetnicima su zadovoljni i u Kutini, pomogli su mu prilikom preseljenja u poduzetničku zonu, oslobodili ih plaćanja komunalnog doprinosa i naknade u pet godina, a Montažer Smola koristi i gradske poticaje za nova zapošljavanje.


Komentari članka

Vezani članci

Drava International: Da u njoj samo recikliraju, davno bi zatvorili

02.11.2026.

Suvlasnik Drave International Zvonko Bede otkriva zašto sama reciklaža nije isplativa, koliko stoji proizvodnja i što tvrtka planira dalje

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Končar D&ST povećao dobit na 130 milijuna eura, ugovoreni poslovi premašili milijardu

29.10.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) ostvarili su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobit nakon oporezivanja od gotovo 130 milijuna eura, što je za 25,6 posto više nego godinu ranije, objavila je ta kompanija u utorak.

Trideset godina osječkog BIOS-a

29.10.2026.

Od početka djelovanja poduzetničkog inkubatora oko 400 tvrtki koristilo je BIOS-ovu infrastrukturu kako bi napravilo prve poduzetničke korake. Tvrtke iz BIOS-a zapošljavaju u ovom trenutku oko 900 radnika.

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk