Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Srp 2020

Sva oprema za uzgoj ribe u Jadranu i u rijekama radi se u hrvatskom gradu daleko od mora

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Danijel Prerad/VL  

Sva oprema za uzgoj ribe u Jadranu i u rijekama radi se u hrvatskom gradu daleko od mora

Hrvatska nam čini 80 posto prihoda koji je godišnje između 10 i 15 milijuna kuna, a posao je profitabilan.

Kutinu u Hrvatskoj uglavnom prepoznaju po Petrokemiji, no da se upravo u tom gradu razvio jedan od vodećih proizvođača opreme za uzgoj ribe u Jadranu i rijekama, ne zna vjerojatno ni većina Kutinčana.

U ovom gradu je izrađeno dosad i 50-ak nepotopivih plastičnih čamaca, za tunogojilišta i drugi kavezni uzgoj riba, kilometri pontona za kaveze i hrpa druge slične opreme…

A Montažer Smola je u posao ušao sasvim slučajno 1999. da bi do danas postao vodeći hrvatski proizvođač opreme za marikulturu, koji izvozi i u Norvešku, Škotsku, Alžir, Tunis… Gotovo sva nužna proizvodnja opreme za hrvatsku marikulturu proizvodi se u Moslavini.

‘Ne stignemo sve ni napraviti’

“Počeli smo s proizvodnjom plastičnih cijevi za kanalizaciju i vodovod, da bismo 1999. prilikom montaže na Jadranu došli u doticaj s uzgajalištima riba na otvorenom. Čovjek koji uzgaja ribe u kavezima nas je pitao možemo li to napraviti, mi smo se nećkali, bio je uporan, pokazao nam što treba i napravili smo.

Tako smo počeli, a danas radimo gotovo svu opremu za uzgoj ribe, kaveze, pontone, radne brodice, pomoćna sredstva. Radimo i sa svim hrvatskim uzgajivačima ribe. Cromaris će uskoro biti vodeći proizvođač ribe u EU, tu je i Postira Brač, Pelagos Ante Gotovine i drugi. Svi su oni krajem 90-ih bili u začetku, otada se s njima razvijamo i mi”, kazuje nam mladi 34-godišnji Josip Smola, vlasnik tvrtke.

Samozatajni poduzetnik prije tri godine se preselio u kutinsku poduzetničku zonu na oko 10.000 kvadrata površine. Kaže kako su sada mirni barem pet godina s investicijama, a posla imaju toliko da ne stignu sve napraviti.

“Hrvatska nam čini 80% prihoda koji je godišnje između 10 i 15 milijuna kuna”, dodaje Smola, koji zapošljava 15 ljudi i čiji proizvodi završavaju i u svim zemljama okruženja, Italiji, Turskoj, na Balatonu, u Africi… Iako je prije desetak godina marikultura činila manji dio proizvodnje, sad im donosi 70% prometa. Uzgoj riba u kavezima u Hrvatskoj je relativno nov, od kraja 80-ih godina s improviziranom opremom – bačve i slično. Krajem 90-ih se počinje razvijati, sva se oprema uvozila dok se u tržište nije uvukla Montažer Smola.

“Osluškivali smo proizvođače, radili da im bude što jednostavnije, a reklamirati se nikada nismo trebali. Posao je donosio posao, iskustvo kupaca je bilo najveće jamstvo kvalitete i od tada samo radimo i radimo”, dodaje mladi direktor.

Nema prepreka rastu

Iako to nije prevladavajući proizvod, zasigurno najviše pažnje privlače specijalizirani čamci, pomoćna plovila tunolovcima ili za obilazak uzgajališta. Kako Montažer Smola sve radi od plastike tako su plastični i čamci, što ima prednosti jer se ne trebaju puno održavati i ne hrđaju.

“Traju 100, 200 godina, koliko i sama plastika. A i njih smo počeli raditi slučajno. Iz Australije je sličan čamac donio uzgajivač s Ugljana i mi smo ga malo promatrali i isprojektirali svoj. Sličan je gumenjaku, ali koristimo plastične cijevi punjene stiroporom kako unutra ne bi ušla voda u slučaju havarije.

Lakši je čamac od vode pa je praktički nepotopiv, ima dobre manevarske sposobnosti, atestiran je i spreman za vanbrodske motore do 90 konjskih snaga”, pojašnjava Josip Smola. Čamci su u veličini od pet do devet metara, cijena je od 5000 eura za najmanji koji naprave za sedam dana. Takve efikasne majstore Smola stoga želi zadržati jer ih na tržištu rada, kaže, nema.

“Nemate gotove majstore kakve mi trebamo. Zato sami obučavamo ljude, do šest mjeseci i normalno da kad uložimo toliko u nekoga ne želimo ga pustiti da ode. Mislim i da su plaće u našoj tvrtki dobre, radnici ne odlaze”, kazuje poduzetnik koji ističe kako je posao profitabilan.

“Posla će biti, govori se stalno da su lokacije i koncesije za uzgoj riba popunjene no stalno se otvaraju nove, mislim da neće biti zapreka rastu. Meni je interes raditi uvijek u Hrvatskoj, jer je lakše organizirati posao na domaćem terenu”, napominje Smola čija tvrtka radi i pontone za plaže, priveze za brodove za riječna i morska pristaništa, itd.

S takvim poduzetnicima su zadovoljni i u Kutini, pomogli su mu prilikom preseljenja u poduzetničku zonu, oslobodili ih plaćanja komunalnog doprinosa i naknade u pet godina, a Montažer Smola koristi i gradske poticaje za nova zapošljavanje.


Komentari članka

Vezani članci

Končar ugovorio dosad najvrijedniji posao na području izgradnje transformatora

17.04.2026.

Končar je sa švedskim operatorom prijenosnog sustava Svenska Kraftnät potpisao ugovor za izgradnju nove transformatorske stanice CT186 Munga, vrijedan 257,8 milijuna švedskih kruna (bez PDV‑a), odnosno približno 24 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak

U Crikvenici prezentirane mjere poticanja razvoja poduzetništva

15.04.2026.

Prezentacija Programa mjera poticanja razvoja poduzetništva za 2026. godinu te Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima održana je nedavno u crikveničkoj Gradskoj vijećnici. Prezentaciji su prisustvovali brojni poduzetnici s područja Gr

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Konferencija za poduzetnice u Slavonskom Brodu okupila žene željne znanja i povezivanja

14.04.2026.

Poduzetnica Josipa Šimunović organizirala je prvu konferenciju za poduzetnice u dvorani Poduzetničkog inkubatora pri Razvojnoj agenciji Slavonski Brod. Žena iz različitih dijelova Hrvatske napunile su dvoranu s ciljem razmjene znanja, iskustava i međusobn

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke