Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Pro 2022

Super su te soft vještine, ali muškarci vjeruju fizički ravnopravnima

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Željka Laslavić  

Super su te soft vještine, ali muškarci vjeruju fizički ravnopravnima

Na Liderovoj konferenciji Žene u biznisu, koja se održala u četvrtak u zagrebačkoj Laubi, u razgovoru jedan na jedan s voditeljem RTL-a, Borkom Brunovićem gostovala je jedna uistinu osebujna žena, Vlasta Zekulić, voditeljica Odjela za strateška pitanja i odnose u Savezničkom zapovjedništvu za transformacije u NATO-u.

Prezentacija njezinog životnog puta izazvala je salvu smijeha među 500-tinjak sudionika, koji su uglavnom slušali što o položaju žena imaju za reći najmoćnije i najuspješnije žene hrvatskog biznisa, čija se okosnica izlaganja vrtjela oko soft iliti mekih vještina, koje u današnja krizna vremena, čine ključnu razliku između vodstva muškaraca i žena. No Zekulić je imala malo drukčija stajališta: – Od kad sam bila dijete, moja je apsolutna ljubav bila vojska. Uniforme, disciplina, oružje, snaga karaktera je nešto što me uvijek zanimalo. To mi je bilo nešto prekrasno – rekla je Zekulić.

Ispričala je ukratko svoju životnu priču, kako sa svojim strastima nije u vrijeme rata mogla upisati Vojnu akademiju jer je nije bilo pa je zato upisala Srednju policijsku školu pa kriminalistiku.

– Nije vojska, ali ima pištolja – sjetila se Zekulić.

Nitko vas ne uči kako biti žena
Njezine su sklonosti i talenti vrlo brzo prepoznati pa je otišla na vojnu obuku u Sjedinjene Američke države. Njezina prva postrojba u Hrvatskoj vojsci bila je u redovima vojne policije, da bi ubrzo otišla na bojno polje u Afganistan i vratila se pješaštvu.

– Nitko vas ne uči kako biti žena u vojsci. Postoje umijeća ratovanja, ali ne i za žene. Tako da, u ulozi zapovjednika, u vojnom svijetu i postrojbi sa 40 muškarčina koji ‘teže 200 kila mišića‘, natjerati muške da vas prestanu gledati i počnu slušati nije lagan posao. U takvim situacijama ne radi se o vojnom zapovijedanju nego o razbijanju muške kulture. Slažem se da su soft vještine super, ali kad ste okruženi ratnicima potrebna vam je fizička dominacija, dok se netko od napora ne ispovraća – živopisno je ispričala Zekulić.

– Onda je sve kako treba. Naučite pri tom i psihičku manipulaciju, u kojoj muškarci baš ne briljiraju, i to je to. Poanta je da steknete među njima povjerenje, da znaju da ćete, i kad zagusti biti s njima. U Afganistanu smo imali vatreno krštenje, kad smo dolazili na lokaciju gdje je eksplodirala jedna auto-bomba koja je prouzročila puno žrtava, vojnici su gledali kako ću se ponašati. Hoću li zaplakati, zapovijedati i kakva će biti moja reakcija u krizi. Kad su vidjeli da znam što radim, da se nisam izgubila, počeli su mi vjerovati i pratiti u svemu što radim, bez obzira na krizu – ispričala je Zekanić.

Nakon 20 godina u oružanim snagama Zekanić je preselila je svoje radno mjesto u Bruxelles, gdje je iz prve ruke svjedočila tome kako NATO rješava probleme ‘iza scene‘.

– Tada vidite političku stranu sigurnosnih kriza i to kako zapravo 30 različitih nacija vidi određeni problem. Ta strana NATO-a je politika i moram priznati da mi nije previše draga. No svaka nacija ima pravo birati što je njezin interes. Izuzetni je teško pomiriti interese zemalja i njihovih interesa, ali sposobnost pregovora, da se 30 zemalja složi oko istih pitanja, nevjerojatan je adrenalin kod uspjeha – dodala je Zekanić.

Sve se promijenilo
U razgovoru je bilo govora i o proširenju NATO-a na što je Zekanić odgovorila da su, primjerice Finska i Švedska jaki saveznici i već imaju sve integriran sustav te da će s njima NATO biti neupitno jači savez.

Osvrnula se i na ratne posljedice i mogućnost izbijanja trećeg svjetskog rata:

– U novom strateškom dokumentu NATO kaže da ne živimo u mirnodopsko vrijeme. Napravit ćemo sve da se globalni rat ne dogodi no postoji nešto što se zove ‘udar na udar‘, odnosno smrt sa tisućama ‘malih uboda‘. Danas više ne morate imati rat da vas situacija financijski, socijalno i politički pogurne sa strane, prije nego što rat započne. Teško je danas reći je li bolje ući u otvoreni rat ili hibridni u kakvom smo sada – poručila je Zekanić.

Europa plaća cijenu borbe za svoje vrijednosti u ratu Rusije i Ukrajine no lokalno mi osobno patimo što smo se odrekli ruskog plina.

– Netko je potegnuo važno pitanje: ‘Koliko Ukrajinsku djecu možemo voljeti više od svoje? Koliko smo voljni patiti da ostanemo iza Ukrajine? I što dulje rat traje, to jeto pitanje glasnije. Gubimo rat, bez da smo se zaratili. Za NATO ne postoji opcija u kojoj Rusija može pobijediti no koliko dugo će trajati i kada će izgubiti, teško je reći. Bilo je puno ljutnje oko neadekvatnog sustava naoružavanja u Europi, međutim razlog tome bio je taj što nisu postojali konretni planovi o tome na što bi se novci trošili, nije se imalo u što ulagati. U posljednjih šest mjeseci se sve promijenilo. Europa se naoružala i mijenja se ekonomija. Po prvi put aktivirali su se vojni planovi Europe – zaključila je Zekanić.

Zekanić je diplomirala na vojnoj školi Military College of South Carolina na dva smjera: Computer Science i Management of Information Systems. Ima ukupno tri magisterija, u Londonu za ‘NATO executives‘, u Rimu za ‘Strategic Leadership and Digital Transformation‘ i na Politologiji, na kojoj je i doktorirala. Provela je 15 godina u Oružanim snagama Republike Hrvatske i u dva navrata bila u Afganistanu. Zadnji joj je čin - pukovnica. U 2017. prelazi u NATO, a 2021. promaknuta je u redove menadžera.


Komentari članka

Vezani članci

"U mojim žilama ne teče krv, nego zelje": Priča Marije Cafuk u kojoj će se mnogi pronaći

22.04.2026.

OPG Jurice Cafuka već četiri generacije živi isključivo od zemlje. Poznati su po proizvodnji varaždinskog zelja, ali i krumpira te bučinog ulja. Kako izgleda njihov dan i organizacija posla, ispričala nam je Marija Cafuk.

Snježana Köpruner: Uspjeh smo zamijenili prodajom djedovine i neradom

22.04.2026.

Gošća emisije Nedjeljom u 2 je Snježana Köprüner, poduzetnica koja u Travniku i Prozoru-Rami vodi proizvodnju preciznih strojeva s oko 700 zaposlenih. Odrasla u Zadru i poslovno formirana u Njemačkoj, danas bez zadrške upozorava na opasnost ekonomije koja

Od IT industrije do obiteljskog biznisa s domaćim likerima. Ovako je izgledao šaroliki poduzetnički put Kristine Ćurić - Uplift

22.04.2026.

Kristina Ćurić, vlasnica obrta Bumbarovih pet i brenda Boombar familia, već više od petnaest godina gradi priču o domaćim voćnim likerima u Zagrebu. Iako je po struci prvostupnica ekonomije, a prije ulaska u poduzetništvo je radila u IT industriji, vrlo j

Zadranka Mia mijenja gume i ruši sve predrasude

21.04.2026.

Odnedavno Zadar ima svoju prvu vulkanizerku. 18-godišnja Mia Galešić školovala se za pedikerku, a bavi se i manekenstvom. Presvlačenje iz finih haljina u radnu, vulkanizersku odjeću za nju nije nikakav problem.

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1807 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1332 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke