Šuker planira u Kinu po nove kredite

Bez obzira na šokove koje je Vlada priredila javnosti u nastojanju da spasi proračun, manjak će i dalje biti velik. Vladine procjene deficita bit će poznate ovih dana kada izađe s konačnim prijedlogom proračuna, ali glavni ekonomisti pet vodećih banaka procjenjuju da bi proračunu moglo nedostajati oko 14 milijardi kuna, slično kao što je nedavno rekao i guverner Željko Rohatinski. Gdje će Vlada naći potrebni novac da bi zatvorila ovogodišnji proračun?

Gužva u Europi
Novi izlazak na međunarodno tržište posve je izvjestan, ostaje samo dilema kamo krenuti. Uz ponovno izdanje euroobveznica (nakon svibanjskog zaduženja od 750 milijuna eura) kao opcija se spominjao i odlazak u Japan. Međutim, analitičari su ukazivali da se tamo može najviše dobiti 200-300 milijuna eura, što je za Vladine potrebe posve nedostatno. Sada se javila i treća opcija - odlazak u Kinu, jedinu zemlju koja “pliva” u novcu.

- Ako Kina posuđuje milijarde dolara MMF-u, razumljivo je da odlazak u Kinu može biti opcija - kaže jedan Vladin dužnosnik. Premda se to može činiti dobrim izlazom, Kina nema razvijeno tržište državnih obveznica, pa je moguće samo izravno kreditiranje. Stoga analitičari ukazuju na problem “neizravnih” interesa kao što je, primjerice, interes Rusije da Srbiji posudi milijardu eura.

- Tek će se za nekoliko godina vidjeti gdje je tko stavio šapu - upozorava Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. Premda se još ne isključuje mogućnost da Vlada ipak ostane u Europi, Stojić napominje i jednu otegotnu okolnost. Najesen će, naime, zavladati gužva na europskom financijskom tržištu jer će mnoge zemlje suočene s velikim deficitima pokušati iskoristiti priliku.

Problem nelikvidnosti
U Ministarstvu financija ipak se nadaju da će Sabor prihvatiti rebalans proračuna s kojim će moći izaći pred ulagače i uvjeriti ih da će državne financije ostati stabilne. Uz to, HNB je najavio mogućnost smanjenja obvezne rezerve banaka kojom bi se u sustav pustilo oko šest milijardi kuna, od čega bi dio sigurno pripao i državi. No, samo uz uvjet da država značajnije smanji rashode.

Skriveni interes
Za nekoliko godina bit će jasno gdje je koja država ‘stavila šapu’ Ako potrebe države za zaduživanjem ostanu ovako velike, smatraju glavni ekonomisti pet banaka u najnovijoj analizi HUB-a, može se očekivati da će kreditori i dalje usmjeravati slobodna sredstva prema državi, što znači da “manje novca ostaje za financiranje privatnoga sektora”. Bez obzira na to koliko teško, daljnje smanjenje rashoda čini se nužnim. Ako se to ne dogodi, vrlo je moguće da će i strane kreditne agencije preispitati svoje ocjene, kao što je ovih dana najavila agencija Standard&Poors.

Udar na potrošnju
Urušavanje ekonomije i dalje traje pa u vodećim bankama sada procjenjuju da će BDP ove godine pasti oko pet posto. Glavni razlog tome je dramatičan pad osobne potrošnje koja će se dodatno smanjiti nakon Vladina uvođenja novih poreznih nameta na dohotke.