Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2010

Šuker najavio bolju kontrolu trošenja javnog novca

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Nives Matijević  

Šuker najavio bolju kontrolu trošenja javnog novca

Reforma državne uprave jedna je od antikorupcijskih mjera, a bespoštedna borba protiv korupcije bez političkog predznaka jedan je od osnovnih projekata Vlade otkad je Hrvatska 2004. stekla status zemlje kandidata za priključenje EU.

Nitko si ne može uzeti pravo neodgovornog trošenja proračunskog novca, a sustav unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (PIFC), koja je i dio poglavlja u pregovorima u sklopi proširenja EU, također je alat za borbu protiv korupcije. PIFC će biti ugrađen u sve dijelove javne uprave, a i čelne ljude lokalne i regionalne samouprave treba uvjeriti da im to koristi. To je među ostalim kazao ministar financija Ivan Šuker u srijedu na otvaranju trodnevne Regionalne konferencije o unutarnjoj financijskoj kontroli u javnom sektoru za države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU, domaćin koje je Ministarstvo financija, a održava se uz potporu OECD-a i EU. Prema njegovim riječima, «unutarnja kontrola se počela razvijati kad se došlo do spoznaje da treba uvesti reda u javne financije». Šuker se nada i da će usporedbe prijašnjih i budućih nalaza Državne revizije pokazati da je došlo do napretka, odnosno efikasnijeg trošenja proračunskih sredstava i smanjenja troškova, iako je, kako je kazao, teško reći koliko će se točno uštedjeti. Govoreći o tome što je dosad napravljeno, Šuker je kazao da je unaprijeđena unutarnja financijska kontrola, uvedeno strateško planiranje, izrađene pisane procedure rada, te uspostavljeno vijeće unutarnje financijske kontrole.

Istaknuo i da su dosad usvojene brojne zakonske i podzakonske regulative koje uključuju četiri nacionalne strategije razvoja Uprave za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole (PIFC) te akcijski plan. «Važnost ostvarenog napretka očituje se i u uspješnom zaključenju pregovaračkog poglavlja 32 o financijskom nadzoru u srpnju, što je dokaz da je Hrvatska postigla očekivane rezultate», kazao je ministar financija te dodao da je Vlada svjesna da je to tek jedna od etapa. Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren potvrdio je da je za borbu protiv korupcije ključna izgradnja mehanizama i alata, te naglasio da je reforma unutarnje financijske kontrole proračunskih korisnika od velike političke i gospodarske važnosti i ključan element procesa pristupanja EU. Ustvrdio je da se «Ministarstvo financija potrudilo da na konsolidirani način pristupi reformi tako što je PIFC povezalo s izvršenjem proračuna».

«Reforma PIFC-a jedna je od najvažnijih u Hrvatskoj i za upravljanje novcem iz fondova EU», kazao je Vandoren, te istaknuo spremnost EU da podrži Hrvatsku u provođenju ovih važnih reformi. «Napredak po pitanju reforme interne financijske kontrole nije toliko vidljiv široj javnosti, to je izazov koji zahtijeva snažnu političku volju i kontinuirane napore. Rezultati tih napora su uspostava čvršćeg mehanizma unutarnje kontrole, razvoj fiskalne discipline i učinkovitosti, te proračunske transparentnosti, kao i jačanje kapaciteta ključnih sudionika u sustavu unutarnje financijske kontrole», dodao je. Šuker je također najavio da će za mjesec dana prezentirati u kojoj je fazi, kako je kazao, najveći projekt njegova ministarstva, uvođenje OIB-a, čija puna primjena počinje od 1. siječnja 2011. Uvođenje OIB-a, kazala je voditeljica tog projekta i državna tajnica u Ministarstvu financija Ivana Maletić, zahtijevalo je dosta vremena jer je trebalo povezati veliki broj baza podataka. «OIB je bitan preduvjet za kvalitetno korištenje subvencija iz državnog proračuna, kao i naknada i subvencija građanima», podsjetila je Maletić. «Uvjeren sam da će se nakon uvođenja OIB-a bitno promijeniti percepcija korupcije u Hrvatskoj u odnosu na podatke koje je u utorak objavio Transparency International Hrvatska», kazao je Šuker. On je također najavio da će do kraja studenoga u Sabor stići Prijedlog Zakona o fiskalnoj disciplini za koji priželjkuje da se donese konsenzusom vlasti i oporbe. Taj će zakon, kazao je, «prisiliti političke nomenklature na odgovorno definiranje trogodišnje fiskalne politike, jer nitko nema pravo potrošiti više sredstava nego što mu je odobreno proračunom».

Govoreći o važnosti izgradnje unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, Robert Gielisse, dugogodišnji pročelnik odjela za PIFC pri Općoj upravi za proračun Europske komisije kazao je kako je tu riječ o novom načinu upravljanja javnim novcem, odnosno njegovim kvalitetnim trošenjem koje je fokusirano na kvalitetu i rezultate, a najvažnije je što on donosi transparentnost. «Ključni element PIFC-a je objasniti kako trošite novac i dobro ga trošiti, dok je u prošlosti fokus bio na proračunskim prihodima. To je najveća promjena», kazao je Gielisse, te ocijenio da je razvoj u upravljanju javnim novcem «obećavajući».


Komentari članka

Vezani članci

EU fondovi neće presušiti, Hrvatskoj čak 19 milijardi eura

04.12.2025.

Europska sredstva neće presušiti te će u idućem EU-ovom proračunskom razdoblju za Hrvatsku biti i veća nego sada, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Prijedlogom proračuna predviđeni prihodi od 33 i rashodi od 37 milijardi eura

15.11.2024.

Prijedlogom državnog proračuna za 2025. godinu, koji je u četvrtak Vlada uputila u Sabor, predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 33 milijarde eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 37 milijardi eura.

Hrvatski proračun s novcem iz EU-a u plusu 10,5 milijardi eura

03.02.2023.

- Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) do 19. siječnja ove godine povukla 8,97 milijardi eura, što je 79,2 posto dodijeljenih sredstava iz EU-ovih fondova, a državni proračun u plusu je za 10,5 milijardi eura, priopćilo je

Svi se bave rebalansom, a mi smo provjerili tko su najveći dobitnici i gubitnici proračuna za iduću godinu. Ima iznenađenja

02.11.2021.

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu. Provjerili smo koji će državni resori najviše profitirati, a koji izgubiti u narednoj proračunskoj godini

Dodijeljeno dodatnih 786 miijuna kuna za ruralni razvoj

24.06.2021.

Pri osiguravanju nacionalnog udjela istovremeno se povećavaju sredstva u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za 700 milijuna kuna.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke