Svi se bave rebalansom, a mi smo provjerili tko su najveći dobitnici i gubitnici proračuna za iduću godinu. Ima iznenađenja

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu. Provjerili smo koji će državni resori najviše profitirati, a koji izgubiti u narednoj proračunskoj godini

Proračun za 2022. godinu baziran je na projekcijama napravljenim u smjernicama ekonomske i fiskalne politike prema kojima se u ovoj godini očekuje rast BDP-a za devet posto, a u idućoj godini za 4,4 posto.

Po sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 3,2 posto, državne potrošnje za 2,1 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 12,1 posto te rast izvoza roba i usluga za 10,7 posto. Istodobno, po istoj stopi očekuje rast uvoza roba i usluga.

Uzimajući u obzir navedeno, u 2022. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je za 7,1 posto više u odnosu na novi plan proračuna za 2021. godinu. U 2023. ukupni prihodi državnog proračuna porast će za 1,9 posto te će iznositi 167,7 milijardi kuna. U 2024. proračunski prihodi trebali bi ostati na istoj razini kao i 2023. godine.

Ukupni rashodi u 2022. iznosit će 173,8 milijardi kuna ili 0,2 posto više nego ove godine. Proračunski deficit opće države prema metodologiji ESA 2010 iduće godine trebao bi biti smanjen na 9,3 milijarde kuna (2,1 posto BDP-a), nakon ovogodišnjih 19,7 milijardi kuna, odnosno 4,7 posto. U naredne dvije godine planira se uravnoteženje proračunskih prihoda i rashoda.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,08 milijardi kuna, i to za rashode vezane uz potres. Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, što, kako je objasnio ministar Marić, uključuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Planirani rashodi za mirovine i mirovinski sustav rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna. Značajnije se povećavaju i kamate za obveznice i kredite (+526 milijuna kuna), doprinos RH proračunu Europske unije (+454 milijuna kuna), rashodi za zaposlene (+350 milijuna kuna), sufinanciranje projekata EU-a (+235 milijuna kuna) te uvećanje plaća za prekovremeni rad u zdravstvu (+245 milijuna kuna).

Promatrano po glavnim proračunskim korisnicima, najveći dobitnici u relativnim pokazateljima su Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Zbog planiranih povećanih rashoda za obnovu od potresa Ministarstvu je proračun više nego udvostručen (s 1,3 na 2,8 milijardi kuna), a Središnjem uredu je uvećan za 2,6 puta (s 300 na 790 milijuna kuna).

U apsolutnim brojevima najveći dobitnik je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, čiji proračun raste za 2,9 milijardi kuna ili 14,3 posto. Istaknuti dobitnici su i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (+1,8 milijardi kuna), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (+1,5 milijardi kuna), Ministarstvo financija (+861 milijun kuna), Ministarstvo poljoprivrede (+552 milijuna kuna) te Ministarstvo kulture i medija (+475 milijuna kuna).

Osjetno je povećan budžet Vlade i Hrvatskog sabora, što je najvećim dijelom povezano s predstojećim troškovima obnove zgrada. Kabinet Andreja Plenkovića će na raspolaganju imati 200 milijuna kuna više nego ove godine, što je rast od čak 36,5 posto. Rashodi Hrvatskog sabora pak više su nego udvostručeni s ovogodišnjih 144,5 milijuna kuna na planiranih 297 milijuna kuna.

Za šest ministarstava predviđeno je rezanje proračunskih rashoda. Najveće smanjenje odnosi se na Ministarstvo zdravstva, čiji bi se rashodi trebali smanjiti za 6,4 milijarde kuna.