Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ou 2011

Stvarati proizvode za tržište, a ne za državu

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Domagoj Bračić  

Stvarati proizvode za tržište, a ne za državu

Potrebno je poticati rad i nagrađivati dobre rezultate rada, a za socijalu skrbiti iz ostvarenih rezultata rada, što podrazumijeva stvaranje novih vrijednosti, dok naslijeđeni model prenaglašene brige o raspodjeli na štetu stvaralačkog rada treba mijenjati. Kada bi svaka mala i srednja tvrtka, a ima nas oko 80.000, prosječno zaposlila jednog radnika, na tržištu bi se pojavilo 80.000 novih radnih mjesta. To je moguće bez kapitalnih ulaganja, ali ostaje pitanje što treba napraviti odmah u području suzbijanja sive ekonomije, uređenosti tržišta (sustava kontrole kvalitete), poticajne politike, posebno inovativnih projekata, poduzetničke klime, likvidnosti, radnog zakonodavstva, ažurnosti sudstva i slično.

Realno je očekivati da porezna, monetarna i politika zapošljavanja ostaju iste, a sukladno tome nužno je prilagoditi poslovnu politiku. Većina zemalja EU-a, pa i neke iz okruženja, bilježe značajniji rast BDP-a, preko četiri posto, pa se ukazuje potencijal rasta izvoza. Sukladno propisima EU-a, izravnog poticanja izvoza ne smije biti, ali ima pozitivnih modela kako se to radi i u EU-u. Potrebno je poticati rad i nagrađivati dobre rezultate rada, a za socijalu skrbiti iz ostvarenih rezultata rada, što podrazumijeva stvaranje novih vrijednosti, dok naslijeđeni model prenaglašene brige o raspodjeli na štetu stvaralačkog rada treba mijenjati.

Osim poticanja stvaranja proizvoda s većom dodanom vrijednosti potrebno je poticati i primjenjive istraživačko-razvojne projekte, tehnologijske projekte, odnosno stvarati konkurentne proizvode za tržište, a ne za državu. To znači da bi se tvrtke trebale razvijati na tržištu, a ne samo kroz suradnju s državnim tvrtkama. Mnogo prostora ima u prehrambenoj industriji zbog velikog potencijala u supstituciji uvoza i sive ekonomije, izvoza i izravne povezanosti s turizmom.

Projekti u regiji
Tvrtka PIP u 2011. godini planira nastavak ulaganja u razvoj novih proizvoda i tehnologija, posebno u segmentu apiterapije, tj. proizvoda iz grupe dodaci prehrani. U 2010. uspješno smo završili prvu fazu projekta Farmakol (farmakologija u apiterapiji), koji je podržalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Mnogo radimo na edukaciji pojedinaca i grupa u ukupnom lancu prodaje proizvoda iz grupe Apiterapija, linija Farmakol (10 inovativnih proizvoda, i još pet u fazi registracije), posebno farmaceuta i farmaceutskih tehničara zaposlenih u ljekarnama i veledrogerijama.

Realizacijom ovih projekata popravljamo strukturu proizvoda u korist konkurentnijih proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Nastavljamo razvoj grupe proizvoda “med s dodacima”, proizvoda za HoReCa kanal, ulaganje u marketing, posebno u Coffeemed, medno sladilo za kavu i likere na bazi meda, proizvode koji se izvoze u čak tri države, pa i u EU. Znači, ulažemo u razvoj, marketing i u izvozne programe. U ovoj godini ponajprije očekujemo smanjenje sive ekonomije i nelojalne konkurencije na čijem programu trebaju više raditi vladine institucije. Planiramo ulaganje u opremu za kontrolu kvalitete (patvorenosti) pčelinjih proizvoda u suradnji s jednim od ispitnih laboratorija. Nastavit ćemo započeto ulaganje u projekt u Srbiji, posebno važan kad Hrvatska uđe u EU.

Najviše snage, ipak, ulažemo u realizaciju projekta Pisarovina. On će tvrtki PIP i hrvatskom pčelarstvu donijeti prosperitet u EU-u te omogućiti brži razvoj hrvatskog pčelarstva. Uz spomenuta ulaganja planiramo i realizaciju važnog razvojnog projekta u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na proizvodnju hrane za pčele. Time bi Grupa PIP ostvarila svoj cilj i postala regionalni lider.


Komentari članka

Vezani članci

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Deficit medicinara je ogroman. Centar za rehabilitaciju u Kraljevici svakoj medicinskoj sestri nudi i 5.000 € dobrodošlice

16.06.2026.

Ugovor o radu na neodređeno, pet tisuća eura dobrodošlice i 400 eura mjesečne subvencije za smještaj za kandidate izvan Primorsko-goranske županije – uvjeti su koje Centar za rehabilitaciju Fortica u Kraljevici nudi za čak četiri radna mjesta medicinskih

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

13.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk