Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2012

'Strani plaćenici' postali uvoznici novca u Hrvatsku

Izvor: danas.net.hr · Autor: Danas.hr  

'Strani plaćenici' postali uvoznici novca u Hrvatsku

Hrvati su još prije desetak godina smatrali da su organizacije civilnog društva tek strani plaćenici koji 'rovare protiv države', no danas misle drugačije. Udruge su uzorni korisnici fondova EU i stabilni poslodavci.

Hrvatska je u međuvremenu prešla dalek put, na samim je vratima Europske unije, a udruge su građani prepoznali kao nezamjenjiv dio razvoja društva. Paradoksalno, tek im se sada s pravom može nalijepiti etiketa "stranih plaćenika" budući da se u ostvarivanju svojih ciljeva najvećim dijelom oslanjaju na inozemne fondove. Tako su i amortizirale posljedice gospodarske krize, pa sada već jedan od svakih 58 građana Hrvatske radi u nekoj od udruga. Organizacija TACSO (Tehnička pomoć organizacijama civilnoga društva) je na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika provela istraživanje "Vidljivost i javna percepcija udruga u Hrvatskoj 2012"., čije je rezultate komparirala sa sličnim istraživanjem provedenim prije pet godina. Savjetnica TACSO-a Aida Bagić za Deutsche Welle potvrđuje da su građani danas puno bolje informirani. Rezultati demantiraju dojam koji se može steći praćenjem internetskih rasprava, a prema kojem udruge provode "sumnjive aktivnosti financirane iz stranih izvora". Kaže, to je tek trag 1990-ih godina kada su u dijelu javnosti sve udruge kritične prema radu vlasti smatrane stranim plaćenicima. Za udruge je čulo čak 80 posto građana, a 60 posto ih smatra da znaju što udruge jesu. Građani danas misle da udruge podižu svijest o njihovim pravima, promiču demokratske procese i razvoj civilnoga društva te da pridonose poboljšanju kvalitete života, no malo ih smatra da rješavaju konkretne životne probleme. Ipak, porastao je broj onih koji kažu da su osjetili konkretne posljedice rada udruga. Udio tih ispitanika se kroz pet godina popeo s dva na 10 posto. Za hrvatski ogranak Transparency Internationala (TIH) je 2011. godina bila iznimno dobra. Prema riječima izvršne direktorice Saše Šegrt, udruga je iz javnih izvora dobila tek nešto više od 200 tisuća kuna; od toga 157 tisuća od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (NZRCD). Zanimljivo, TIH je u tom periodu u državni proračun uplatio 300 tisuća kuna poreza, prireza i doprinosa, i to zahvaljujući novcu koji je uvezao. Naime, iz pretpristupnih fondova EU, TIH je putem natječaja dobio više od milijun kuna, od njemačkog Ministarstva vanjskih poslova 300 tisuća kuna, a u financiranju rada hrvatskog ogranka globalne organizacije koja se bavi borbom protiv korupcije je sudjelovalo i norveško Ministarstvo vanjskih poslova. Kuća ljudskih prava (KLJP) okuplja nekoliko organizacija koje rade na području zaštite ljudskih prava. U prvoj polovici ove godine je uprihodila 920 tisuća kuna, od čega je 170 tisuća iz fonda NZRCD-a. Znatno veći dio je "potegnula" iz fondova EU. "Bojim se da i mnoge druge udruge ne bi mogle stabilno poslovati, ako bi bile oslonjene samo na domaće izvore. Možda je situacija drugačija kod manjih udruga", priča programska voditeljica projekata Milana Romić. KLJP, kao i TIH, većinu tog novca prosljeđuje partnerskim udrugama s kojima surađuje na provedbi projekata, a sve organizacije u lancu velik dio novca uplaćuju u državni proračun kroz poreze i doprinose. Sve više novca se upotrebljava i za razvojnu pomoć i suradnju sa zemljama bivše Jugoslavije kako bi se razmijenila iskustva i olakšao pristupni proces Europskoj uniji. Romić napominje da je najveći problem kod pisanja dokumentacije za fondove EU pronaći stručnjaka koji bi udovoljio svim zahtjevima natječaja koji nekada prelaze i 80 stranica teksta, zahtijevaju poznavanje "briselskog" jezika, kao i slaganje proračuna.

Predsjednica Udruge za promicanje medijskih sloboda i ljudskih prava Cenzura Plus Željana Buntić-Pejaković smatra da bi udruge mogle uvesti i više novca kada bi država za njihov rad izdvojila više sredstava. "Naime, europski natječaji koji su financijski izdašni ipak uključuju zahtjev za minimalnim sufinanciranjem projekata sredstvima iz neeuropskih izvora. Zahtjevi za sufinanciranjem se na različitim natječajima kreću obično u rasponu od 10 do 20 posto ukupnog budžeta projekta. Slikovito – za svakih osam do devet europskih kuna moramo uložiti kunu do dvije iz drugih izvora", kaže Buntić-Pejaković.


Komentari članka

Vezani članci

Fond zaprimio 17.759 prijava za el. vozila, javni poziv privremeno zatvoren

06.11.2026.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u četvrtak u 12 sati privremeno je zatvorio Javni poziv za sufinanciranje kupnje novih energetski učinkovitih vozila, na koji je u samo tri sata, od 9, kada je otvoren, pa do 12 sati, zaprimljeno ukupno 17

Potpora im pomogla pokrenuti posao, a sada moraju izboriti svoje mjesto na tržištu

14.09.2026.

Do kraja rujna svi koji bi htjeli ispuniti snove i postati sami sebi šefovi mogu podnijeti zahtjev za samozapošljavanje. Nepovratno mogu dobiti i do 20 tisuća eura. 91% sredstava osigurano je iz Europskog socijalnog fonda plus, dok se preostalih devet pos

Verne spreman vratiti EU novac, ali je postavio jedan uvjet

03.09.2026.

Tvrtka koja razvija projekt robotaksija traži da nadležna tijela utvrde jesu li ispunjene ugovorne obveze koje su pred nju postavljene

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

EU fondovi neće presušiti, Hrvatskoj čak 19 milijardi eura

04.12.2025.

Europska sredstva neće presušiti te će u idućem EU-ovom proračunskom razdoblju za Hrvatsku biti i veća nego sada, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk