Stranci izvukli milijardu eura

Sredinom kolovoza Hrvatska narodna banka objavila je privremene nerevidirane podatke o poslovanju hrvatskih banaka u prvom polugodištu ove godine. U RH djeluju 32 poslovne banke, dvije štedne banke i pet stambenih štedionica. Poslovne su banke na početku godine raspolagale imovinom (aktivom) vrijednom 370 milijardi kuna (50 milijardi eura).

Od početka godine do 30. lipnja hrvatske poslovne banke ostvarile su 2,8 milijardi kuna neto dobiti. Pod pretpostavkom da nije bilo većih potresa u poslovanju, poslovne su banke za navedeni iznos, 2,8 milijardi kuna, trebale povećati svoju imovinu na kraju prvog polugodišta ove godine. Prema podacima HNB-a, poslovne su banke toga datuma raspolagale imovinom vrijednom 369,3 milijarde kuna. To je za 700 milijuna kuna ili 0,2 posto manje nego na početku godine. Ako se u obzir uzme i neto dobit, imovina poslovnih banaka u prvom polugodištu realno je smanjena za 3,5 milijardi kuna. Kako je došlo do smanjenja imovine hrvatskih poslovnih banaka?

Vodećih devet poslovnih banaka u RH drži u svojim rukama aktivu vrijednu 339,6 milijardi kuna (45,9 milijardi euro), što čini 90,3 posto ukupne imovine hrvatskih banaka. Preostale dvadeset tri banke drže 29,7 milijardi kuna (4,1 milijardi eura) imovine (9,7 posto). Prosječna aktiva malih banaka iznosi skromnih 1,2 milijarde kuna, što im stvara probleme u poslovanju i čini ih pogodnim za preuzimanje. Sedam poslovnih banaka, uglavnom manjih, bilježi gubitak u poslovanju.

Gubitak u poslovanju
Gubitak u svojim bilancama prikazali su Banco Popolare Croatia - bivša Sonic banka (23,6 milijuna), Veneto banka (18,5 milijuna), Banka Kovanica (13,0 milijuna), Croatia banka (11,6 milijuna), Pomorska banka (2,0 milijuna), Nava banka (1,5 milijuna), BKS (0,9 milijuna) i HPB (0,5 milijuna kuna). Obje banke u većinskom državnom vlasništvu (HPB i Croatia banka) završile su prvo polugodište uz gubitke. Smanjenje aktive malih banaka u iznosu od 342 milijuna kuna veže se uz gubitke obračunskog razdoblja nastale zbog čišćenja bilanci i isknjiženja loših plasmana. Devet vodećih hrvatskih banaka tijekom prvog polugodišta smanjilo je imovinu za 3,1 milijardu kuna (420 milijuna eura). Dio poslovnih banaka uspio je povećati svoju imovinu. Najznačajnije povećanje imovine (1,6 milijardi kuna) ostvarila je Erste banka zahvaljujući snažnom rastu štednje stanovništva nakon reklamne kampanje u kojoj su nuđene visoke kamate. Značajan rast plasmana zabilježili su Zagrebačka banka (1,2 milijardi kuna), OTP bank (557 milijuna kuna) i Volksbank (151 milijuna kuna). Ostale četiri velike hrvatske banke zabilježile su realan pad imovine. Najveći pad, u iznosu od 2,8 milijardi kuna zabilježio je PBZ te RBA (2,4 milijarde kuna). Pad vrijednosti imovine RBA veže se uz otplatu dospjelog sindiciranog kredita od tri milijarde kuna (400 milijuna eura). Otežani pristup međunarodnom tržištu kapitala spriječio je RBA u refinanciranju dospjelih obveza.

Izvučena dividenda
RBA je uspjela dobiti novi sindicirani kredit u iznosu od 850 milijuna kuna (115 milijuna eura), ali je ostalo nepokriveno 2,1 milijardi kuna (285 milijuna eura), koje je banka isplatila iz vlastitih sredstava, čime je smanjena vrijednost imovine. Smanjenje aktive PBZ-a veže se uz probleme poslovanja matice Intesa Sao Paolo. Matica je iz RH povukla 2,8 milijardi kuna ili 400 milijuna eura. Slično, sredstva su povukli i vlasnici HAAB (72 milijuna eura) i Splitske banke (53 milijuna eura). Tako je u prvih šest mjeseci iz hrvatskih poslovnih banaka u inozemstvo povučeno oko 925 milijuna eura. Od početka 2008. godine, kada je počela kriza na hrvatskom tržištu kapitala, do 31. ožujka stranci su izvukli 977,8 milijuna eura na temelju isplaćenih dividendi. Samo tijekom prva tri mjeseca ove godine iz RH se u inozemstvo odlilo 313 milijuna eura za isplatu dividende. To je za 119 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine.

U navedenih 119 milijuna uračunana su i 73 milijuna eura isplaćene akontacije dividende Deutsche Telekomu u ožujku ove godine. Stranci su odmah na početku godine požurili povući sredstva za dividende iz Hrvatske jer su se plašili posljedica globalne financijske krize i potpirivanog straha o visokoj izloženosti ulaganja u tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe. Vlasnici vodećih hrvatskih banaka odlučili su ipak i u takvim okolnostima zadržati prošlogodišnju dobit. Oni su procijenili da im se više isplati preuzeti dozu povećanog rizika i oploditi zadržanu neto dobit za prošlu godinu visokim kamatnim stopama u RH nego je iznijeti i plasirati po nižim kamatama. Neto dobit čini vlastite izvore sredstava. Vlastiti izvori nisu besplatna sredstva, kako se to obično drži. Za ocjenu ekonomske vrijednosti vlastitih sredstava bitno je izračunati prosječne ukupne troškove kapitala koji čine ponderirani prosjek pojedinačnih komponenti kapitala. Investitor mora utvrditi oportunitetne troškove kapitala zato što može sebi isplatiti neto dobit i uložiti je u profitabilnije projekte te ostvariti viši prinos.

Nizak Euribor
Prosječna kamatna stopa na dugoročne plasmane vezane uz valutnu klauzulu u RH krajem svibnja iznosila je 8,55 posto. Na europskom tržištu kapitala Euribor je pao na najnižu razinu i spustio se do 1,338 posto godišnje. Inozemne banke su preusmjeravanjem neto dobiti hrvatskih banaka u plasmane ostvarile čisti prosječni prinos od 7,2 posto. U prvih šest mjeseci prosječni polugodišnji prinos na vlastiti kapital (ROE) hrvatskih poslovnih banaka iznosio je 5,9 posto, odnosno 11,8 posto na godišnjoj razini.

Otjecanje 1,9 milijardi eura iz financijskog sustava RH u godinu i pol dana ostavilo je dubok trag na likvidnost. Snažno kreditiranje državne potrošnje u prvom polugodištu ove godine iscrpilo je hrvatske poslovne banke, kojima nije ostajalo sredstava za financiranje hrvatskih poduzeća. Pred hrvatskim poslovnim bankama stoji odluka hoće li u idućem razdoblju iz svojih bilanci isknjižiti kontaminiranu, teško naplativu aktivu i tako dodatno smanjiti vrijednost imovine ili će i dalje zadržati visoke kamatne stope i iscrpljivanjem kreditima prezaduženog stanovništva pokrivati troškove loših plasmana u sektorima pravnih osoba.