Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2025

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

Izvor: · Autor: Gordana Gelenčer  

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

Iduće se godine, prema nacrtu proračuna skrojenoga za novi Europski semestar, očekuje da će inflacija pasti na oko 2,8 posto (s rastom BDP-a od 2,7 i proračunskim manjkom od 2,9 posto). Planiranih 2,8 posto znatno je manje od očekivane ovogodišnje inflacije od 4,2 posto, ali to je ne baš mrvicu više od očekivanih 3,7 posto. Za usporedbu, prosjek će se Unije vrtjeti oko ciljanih dva posto, iduće godine i ispod te razine. Istodobno će stopa ovogodišnjega hrvatskog rasta biti oko tri posto, a lani je to bilo znatno viših 3,9 posto.

Doduše, stopa rasta Unije ove bi godine mogla iznositi mršavih 1,2 posto, iduće tek oko jedan posto, ako takvo što nazivamo rastom. Pa, koliko rasta, toliko inflacije. Ili obrnuto. U svakom se slučaju rame uz rame s Rumunjskom i Estonijom borimo s neugasivom inflacijom. Je li naša sreća ili ne u tome što je u Rumunjskoj u rujnu stršala čak 8,5 posto, u Estoniji 5,3 (a u Hrvatskoj i Slovačkoj 'samo' 4,6 posto), još ne znamo. Ne znamo, među ostalim, ni zato što nikada s neke institucijske razine nismo dobili analizu dubinskih uzroka inflacije (popis po kategorijama cijena nije analiza). Stoga je uvijek prvo pitanje: Što je Vlada trebala/morala/propustila učiniti?

Ekonomski i financijski analitičar Neven Vidaković kaže da je primarno trebala koordinirati svoje djelovanje s HNB-om. – Trebala je maknuti ograničenja cijena, uvesti veći progresivni porez, posebno na dobit veću od 50 milijuna eura, povećati neoporezivi dio prihoda. HNB bi morao znatno pooštriti kreditiranje građanima. To su samo neke od mjera, ima ih još mnogo. No bit je problema izostanak koordinacijske politike, pa imamo paradoks da se Vlada bori protiv inflacije, a HNB odbija raditi svoj posao. Stoga je najprije potrebno dovesti HNB za stol radi kreiranja koordinacije mjera fiskalne i monetarne politike. Nakon toga se mogu kreirati ekonomske mjere – poručuje Vidaković, dodajući da je bilo podosta zemalja s bolje ciljanim politikama, recimo Švicarska, koja praktički nije imala inflaciju.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Prijavi se


Komentari članka

Vezani članci

‘U Europi misle da smo mi Grci lijenčine, a vi Hrvati želite u dva mjeseca zaraditi za cijelu godinu’

17.09.2026.

Hrvatska može biti zadovoljna i ovogodišnjom turističkom sezonom, iako joj je percepcija “skupe destinacije, koja ne nudi baš vrijednost za novac”, o čemu se intenzivno pisalo po stranim medijima i društvenim mrežama, sigurno uzela dio turista.

Jačanje ekonomske aktivnosti. HNB očekuje ubrzanje rasta BDP-a do 2,8 posto

15.09.2026.

Nakon dva tromjesečja usporavanja rasta BDP-a, Hrvatska narodna banka u trećem kvartalu ove godine očekuje ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, objavili su u najnovijem Biltenu.

Drugi kvartal 2026. ostvario veću zaposlenost nego lani

10.09.2026.

Procjenjuje se da je u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 723 tisuće zaposlenih, što je porast za 21 tisuću, odnosno za 1,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, pokazuju podaci iz ankete o radnoj snazi Državnoga zavoda

Hrvatski turizam više ne može računati na klimu kakvu poznajemo: Vrućine, suše i manjak vode mijenjaju sezonu

09.09.2026.

Klimatske promjene i njihove posljedice ozbiljno utječu na svjetski turizam. Putovanja se otkazuju zbog poplava i sve češćih požara, toplinski valovi “tjeraju” na odmor izvan glavne sezone, skijališta gube milijune zbog sve manje snijega na padinama...

Minimalac u Hrvatskoj u deset godina realno porastao više od 50 posto, a ove godine dosegnuo 1050 eura

09.09.2026.

Nacionalne minimalne plaće nastavile su rasti diljem Europe, a najveći porast ponovno je zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi, stoji u najnovijem izvješću Eurofounda za ovu godinu.

Tag cloud

  1. 2917 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1533 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1591 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1329 članka imaju tag trgovina
  11. 1373 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1095 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1190 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 552 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 800 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 531 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 534 članka imaju tag obrazovanje
  35. 440 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk