Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Sij 2016

Što je drugi stup i možete li podići taj novac?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Što je drugi stup i možete li podići taj novac?

Aktualna rasprava o sudbini drugog mirovinskog stupa - ekonomist Ivan Lovrinović iz Mosta predlaže njegovo zamrzavanje ili čak gašenje - izazvala je niz nedoumica i pitanja kod građana. U ovom tekstu dajemo odgovore na neka od najčešćih pitanja vezanih za funkcioniranje drugog stupa

U tome nam je pomogla Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Nekad je postojao samo jedan stup

Prije mirovinske reforme provedene tijekom 2001. i 2002. postojao je samo jedan stup pod upravom države, u koji se slijevao sav novac koji su zaposleni izdvajali za mirovine postojećih umirovljenika.

Zbog sve gore demografske strukture i činjenice da stanovništvo iz godine u godine stari, bilo je jasno da je takav sustav neodrživ odnosno da država neće moći osigurati novac za isplatu mirovina. Radi toga se krenulo u reformu kako bi se smanjio taj rizik, ali i povećala očekivana visina mirovine.

Sadašnji sustav sastoji se od tri mirovinska stupa – prvog, drugog i trećeg – i kombinacija je državnog i privatnog načina financiranja mirovina.

Prvi stup temelji se na generacijskoj solidarnosti. Iz njega se isplaćuje novac za sadašnje umirovljenike, za što svi zaposleni izdvajaju 15 posto bruto plaće. Kad mi budemo u mirovini, uzimat će novac od naše djece i unuka i isplaćivati nama.

Drugi i treći stup temelje se na individualnoj štednji. Drugi je kao i prvi obavezan i za njega izdvajamo pet posto od bruto plaće, a treći je dobrovoljan.

Novcem prikupljenim u drugom i trećem mirovinskom stupu upravljaju mirovinski fondovi.

U nastavku teksta slijede odgovori na najčešća pitanja o drugom stupu.

Gdje se nalazi moj novac koji svaki mjesec izdvajam za drugi mirovinski stup?

On se nalazi na vašem osobnom računu otvorenom na vaše ime u obveznom mirovinskom fondu koji ste odabrali, s novcem svih drugih članova tog fonda, i uložen je u vrijednosne papire u Hrvatskoj i inozemstvu. Ulaganjem se taj novac uvećava odnosno donosi neke prinose što je pretpostavka za ostvarivanje veće mirovine u budućnosti. Taj novac nitko ne može uzeti.

Kako mirovinski fond upravlja tim novcem? U što se konkretno ulaže?

Mirovinski fondovi prema strogim odredbama zakona ulažu u vrijednosne papire – obveznice i dionice – na domaćem i svjetskim tržištima, koji moraju zadovoljiti stroge i jasno definirane uvjete ulaganja. Fondovi mogu u manjoj mjeri ulagati i u investicijske fondove i u depozite kod banaka. Struktura ulaganja ovisi o kategoriji izabranog obveznog fonda (kategorija A, B i C).

Konkretno se ulaže u hrvatske državne obveznice, hrvatske kompanije, investicijske fondove i depozite hrvatskih banaka (85 posto), a ostatak od 15 posto ulaže se u inozemstvo, pretežno u dionice i dioničke fondove. Sva ulaganja svakodnevno nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Mogu li ja utjecati na to gdje se ulaže moj novac?

Mirovinski fond u zajedničkom je vlasništvu svih članova i mora ulagati u korist svih svojih članova imajući u vidu njihove zajedničke interese. Novi zakon uveo je tri kategorije mirovinskih fondova, A, B i C, koje imaju različite strukture ulaganja i različite rizičnosti, pa svaki član može uz neke uvjete sam odabrati kakvu vrstu ulaganja želi, od više rizičnih u fondu kategorije A do malo rizičnih u fondu C. Razlike među njima uglavnom su u omjeru ulaganja u obveznice i dionice. Obveznice su manje rizični instrumenti, a dionice više rizični instrumenti ulaganja.

Mogu li ta sredstva podići prije nego što steknem uvjete za mirovinu?

Sredstva iz fonda ne mogu se podići, jer je svrha mirovinske štednje upravo ostvarivanje mirovine i zato Zakon to ne predviđa. Prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu sredstva su raspoloživa jedino u slučaju odlaska u invalidsku mirovinu, ali i onda samo u obliku mirovinske isplate.

Što kad steknem uvjete za mirovinu? Tko će mi isplaćivati novac iz drugog stupa i na koji način?

Kad steknete uvjete za mirovinu i pokrenete postupak odlaska u mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), novac se iz mirovinskog fonda prenosi u mirovinsko osiguravajuće društvo koje vam isplaćuje doživotnu mjesečnu mirovinu, neovisno o iznosu iz l. stupa koji vam isplaćuje HZMO.

Što ako odem u prijevremenu mirovinu?

Postupak je isti kao i u slučaju redovite mirovine.

Isplaćuju li se već nekim umirovljenicima mirovine iz drugog mirovinskog stupa?

Isplaćuju se, jer su ljudi do 50 godina mogli izabrati 2. stup još 2002. Sada imaju 63 godine i isplaćuje im se mirovina iz 2. stupa.

Može li se novac prikupljen u drugom stupu naslijediti?

Da, taj novac se nasljeđuje, bilo kroz obiteljsku mirovinu ako članovi obitelji imaju pravo na nju, bilo kao ostavina.

Što ako mirovinski fond propadne?

U slučaju lošeg poslovanja ili propasti mirovinskog fonda, članovi svoju imovinu namiruju iz temeljnog kapitala i jamstvenog pologa obveznog mirovinskog društva.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk