Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Kol 2015

Što donosi nova izmjena ovršnog zakona?

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Slobodna Dalmacija  

Što donosi nova izmjena ovršnog zakona?

Po tko zna koji put mijenja se ovršni zakon. Unatoč toj činjenici, svim lickanjima ovršnog zakona, ovogodišnjim mjerama oprosta duga, broj blokiranih građana ne pada

Još od lani blokirani građani duguju više nego kompletno gospodarstvo, te je i sada njihov broj golem. Toliko im se pomoglo da je 320.000 ljudi i sada blokirano na 33,6 milijardi kuna, čak 5,7 milijardi kuna više nego prije godinu dana, piše Slobodna Dalmacija. Da apsurd bude veći, početkom godine iz evidencije je izbrisano 13.589 preminulih dužnika sa 649 milijuna duga. Ipak, trenutni dug blokiranih je 34 milijarde kuna, a dug gospodarstva - 27,7 milijardi. Nema sumnje, blokirani dužnici samo tonu...

Prema pisanju Slobodne, Ministarstvo pravosuđa pripremilo je novi set mjera za pomoć kojeg će poslati u hitnu saborsku proceduru. Tako za dug manji od 20.000 kuna može se provesti ovrha nad nekretninom jedino ako dužnik nema račun, nema stalnih primanja i novčana ovrha nije uspjela. Nadalje, ovrhovoditelj dužnika mora pismeno pozvati na plaćanje duga i dati mu rok od 15 dana te tek nakon tog roka može pokrenuti ovrhu. Ovrha se pokreće tako da javnom bilježniku dostavi dokaz da je dužnik primio poziv i nije platio dug.

Da bi dužnik kojem je ovršena plaća i druga novčana primanja bio obaviješten o svim vrstama ovrhe koje su pokrenute nad njegovim sredstvima, rok za prijenos zaplijenjenog novca, odnosno do provođenja pravomoćnog ovršnog rješenja, jest 60 dana. To bi trebao smanjiti broj sporova, a sredstva do 10.000 kuna bi se blokirala ali se ne bi usmjerila na račun ovrhovoditelja nego bi čekala na sudsko rješenje kome pripadaju.

Ministar pravosuđa kani uvesti i svojevrsnu kaznu od 400 kuna za nepoštene vjerovnike. Građani kojima su ovršeni računi za obveze koje su podmirili mogu u roku od tri mjeseca od ovrhe tražiti da im se ovršeni novac vrati s pripadajućim kamatama i 400 kuna za troškove i nepoštenje vjerovnika.

Također, uvodi se jedinstveni redoslijed namirenja pa pri sjedanju na plaću ovršenog dužnika bančina ovrha neće imati prednost pred izravnom naplatom po presudi za uzdržavanje djeteta, a da bi se suzbile zloporabe omogućit će se uvid u podatke o drugim ovrhovoditeljima. Kad je riječ o zateznim kamatama one će se ubuduće automatski usklađivati sa zakonskim izmjenama, a ne na prijedlog jedne od stranaka u ovršnom postupku.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk