Poduzetnički portal · Članak
27 Kol 2018
Šteta što se igralo cijenama, a nije se razvijalo turističku ponudu
Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina
Šteta što hrvatski turizam nije bolje iskoristio par godina prednosti koju je imao pred glavnim konkurentima, nego se igralo cijenama, a premalo razvijalo proizvod i ponudu, no to su dobri razlozi da se iznova i ozbiljnije turizam strateški promisli i upravlja, ističe Ivana Kolar, organizatorica konferencije “Može li hrvatski turizam 365?” .
Nepostojanje cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj glavni je motiv organizacije te konferencije, koja će se ove godine održati po drugi put, 25. rujna u Zagrebu. Očekuje se oko 300 domaćih i stranih sudionika koji će raspravljati o mogućnostima i prijedlozima za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj.
Po ocjeni Kolar, za to postoji veliki potencijal u cijeloj zemlji, a i primjeri zemalja u okruženju – Slovenije, Austrije, Mađarske, Italije i drugih – dokazuju da se turizam može uspješno raditi cijele godine i bez sunca i mora.
Manje ambiciozna, ali više konkretna i ostvariva strategija turizma
“Pomalo je nevjerojatno da se u Hrvatskoj cjelogodišnji turizam još događa rijetko, tek ponegdje i gotovo slučajno. Neke su aktivnosti u smjeru tog cilja u zadnjih par godina odrađene, pomaci bi se mogli vidjeti i relativno brzo, ali samo ako će se to više nego do sada poticati te strateški promišljati i upravljati”, ocjenjuje Kolar u razgovoru za Hinu.
Za to je iznimno važna i suradnja, koordinacija i definiranje smjera razvoja koji će prihvatiti svi u sektoru turizma, a koji može biti osmišljen i u novoj strategiji turizma.
U odnosu na aktualnu strategiju do 2020., nova strategija, koja bi se, kako smatra, već trebala raditi, morala bi biti s manje ambicioznih ciljeva o povećanju prometa, prihoda, objekata, razvoju ‘milijun’ selektivnih oblika turizma i slično, a više ići u smjeru razvoja destinacija, kreiranja novih turističkih proizvoda kojim bi se kapaciteti punili i zimi i ljeti te razvoja kvalitete ponude i usluge.
“Cjelogodišnji turizam traži puno više rada i drugačiji pristup nego za ljetni turizam i sigurno je da u početku treba računati i na manje prihode u ostalim dijelovima godine, ali ako to sve prati podizanje kvalitete ponude i usluge, razvoj novih proizvoda koji ne trebaju nužno more te otvorenost hotela i drugog smještaja, kao i pratećih sadržaja u destinaciji, dobar rezultat dugoročno sigurno neće izostati”, kaže Kolar.
Osim strategije, bitni su i ljudi u samim destinacijama, odnosno suradnja politike, poduzetnika i stanovnika na lokalnim i državnoj razini, kao i odlučnost i ustrajnost te pogotovo kreativnost i originalnost, što će privući i investicije i ljude da rade u određenim sredinama u turizmu, smatra Kolar, kazavši da masovni turizam kroz tri mjeseca sigurno nije dugoročno rješenje za Hrvatsku.
“Dulja sezona i cjelogodišnji turizam utjecat će i na kvalitetu usluga i sigurnost kadrova, kao i na održivost i prihode. Ljude treba animirati, educirati i poticati, te s turizmom povezati i druge djelatnosti poput poljoprivrede, proizvodnje i prometa”, poručuje Kolar.
Izdvaja primjere destinacija koje su aktivnostima i razvojem proizvoda pokazale da destinacija može biti atraktivna tijekom 365, poput Zagreba, Splita, Istre, Zagorja, Međimurja, a posebno velikim pomakom smatra nove reklame grada Paga bez plaža i s aktivnostima u zimskim jaknama.
“Zašto turisti ne bi dolazili i zimi na obalu i otoke, ili ljeti u Liku i Slavoniju? U Zagorje već dolaze. Zabluda je da ljudi putuju samo ljeti. Postoje tržišta mladih putnika, školske djece, seniora, parova bez djece i drugih koji putuju cijele godine radi zdravlja, odmora, revitalizacije, edukacije, sporta, avanture. Kod nas je to sve još jako slabo zastupljeno, a uvjeta imamo za gotovo sve, samo treba konačno razraditi turističke proizvode koje ćemo ponuditi i u destinacijama držati otvorene objekte. Raditi, a ne zatvarati nakon četiri, eventualno pet mjeseci rada, koliko sada otprilike traje razdoblje jače popunjenosti kapaciteta”, iznosi Kolar.
Ovogodišnji rezultati dobri, ali šteta da nismo bolje iskoristili prednosti
Smatra da ne treba biti nezadovoljan ovogodišnjim turističkim rezultatima, ocjenivši ih dobrim iako su ljetni mjeseci na tragu prošlog ljeta.
“Pravi rezultati bit će vidljivi kad se zbroji promet i potrošnja. Imali smo par godina prednost pred našim glavnim konkurentima, no šteta da ih nismo bolje iskoristili nego se ‘igrali’ cijenama i premalo razvijali proizvod i ponudu, pa sada kad se oni postupno oporavljaju, nismo više toliko u prednosti u odnosu na njih”, komentira Kolar.
Navodi da treba dodatno poraditi i na promociji turizma, jer se Hrvatska na stranim tržištima još pretežno percipira kao jeftinija destinacija, što nakon svih ulaganja više nije.
Komentari članka
Vezani članci
HTZ: Najbolji srpanj u posljednje dvije godine. Oglasio se Glavina
14.08.2026.Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 miliju
Otkazivanja i popusti: Hrvatski turizam platio danak nerealnim cijenama
14.08.2026.Visoke cijene i inflacijski pritisak natjerali turiste na kalkuliranje. Iznajmljivači u Istri i Dalmaciji ruše cijene smještaja i do 30 posto
Hrvatski turizam u plusu u srpnju i u prvih sedam mjeseci. Objavljeni novi podaci
11.08.2026.U prvih sedam mjeseci Hrvatsku posjetilo 12,4 milijuna turista, koji su ostvarili 59,1 milijun noćenja, što je 1% više nego u istom lanjskom razdoblju
U lipnju u svim komercijalnim smještajnim objektima pad turističkih noćenja
11.08.2026.U komercijalnim smještajnim objektima u lipnju ove godine bilo je 6,6 posto manje turista i 6,1 posto manje noćenja nego u lanjskom lipnju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ukupni rezultat za prvih šest mjeseci bolji je od lanjskog z
Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?
10.08.2026.Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao
Tag cloud
- 2900 članka imaju tag turizam
- 2734 članka imaju tag hrvatska
- 1521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1827 članka imaju tag svijet
- 1406 članka imaju tag ict
- 1584 članka imaju tag poljoprivreda
- 2011 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1665 članka imaju tag izvoz
- 1324 članka imaju tag trgovina
- 1364 članka imaju tag industrija
- 1265 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1093 članka imaju tag menadžment
- 708 članka imaju tag tehnologija
- 1189 članka imaju tag EU
- 876 članka imaju tag poduzetništvo
- 698 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 546 članka imaju tag porezi
- 375 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 561 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 410 članka imaju tag potpore
- 527 članka imaju tag hotelijerstvo
- 462 članka imaju tag start up
- 430 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 496 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 438 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 516 članka imaju tag dzs
- 456 članka imaju tag energetika
- 419 članka imaju tag hnb
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
