Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2009

Srednje škole smanjuju razrede na najviše 28 učenika

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Srednje škole smanjuju razrede na najviše 28 učenika

Oko 400 srednjih škola u Hrvatskoj u ponedjeljak i utorak otvaraju upisnu sezonu. U novoj školskoj godini planiraju popuniti nešto više od 2000 razreda, a odabir učenika obavit će tradicionalnim zbrajanjem bodova. Odlične ocjene iz završnih razreda osnovnih škola, sedmog i osmog, donijet će svakom kandidatu najviše bodova, a pribrajat će im se i rezultati postignuti na natjecanjima iz znanja i sposobnosti.

Škole ove godine, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, raspolažu s 53.426 mjesta, nešto manje nego lani. Od toga škole planiraju u gimnazijske programe upisati 12.197 učenika (23 posto), u četverogodišnje strukovne programe 21.895 učenika (41 posto), u trogodišnje strukovne programe za zanimanja u industriji i obrtništvu (klasični oblik obrazovanja) 4802 učenika (devet posto), a u trogodišnje strukovne programe za vezane obrte - jedinstveni model obrazovanja - 11.467 učenika (21,50). U umjetničkim školama mjesta je za nešto više od 2000 učenika, dok privatne i vjerske škole nude upis za još oko 1700 učenika.

Iako je najveći pritisak na gimnazije, najbrojniji programi ipak su četverogodišnji strukovni. Navikli da samo s najboljim ocjenama mogu konkurirati za upis u elitne gimnazije, učenici s vrlo dobrim uspjehom ili oni s graničnim odličnim uspjehom pokušavaju osigurati mjesto u ekonomskim, upravnim, turističkim, prirodoslovnim i sličnim školama, zbog čega ukupna populacija završenih osmoškolaca na kraju upisne sezone popuni gotovo polovinu takvih škola.

Među njima je i najveća konkurencija, dok gimnazije, kojih ima manje, ali su pod najvećim pritiskom odlikaša, na kraju upisa traže od Ministarstva znanosti otvaranje dodatnih razrednih odjeljenja. Odobrenje u većini slučajeve i dobiju, a uz osnovni uvjet - prostorne mogućnosti škole. Ovogodišnja novost u srednjim školama je primjena novog državnog pedagoškog standarda, prema kojemu razredi više ne bi trebali upisivati 30, nego 28 učenika. Ravnatelji nekih škola najavljuju da su se već prilagodili primjeni novih standarda, jer im odgovara iz više razloga.

»Ove godine planiramo upisati 210 učenika, što je nešto manje nego lani iz dva razloga. Prvi je što smo, prateći potrebe tržišta, smanjili upis jednog razreda kemijskih tehničara, a drugi primjena Pedagoškog standarda koji traži manji broj učenika u razredu«, kaže Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu.
Smatra da je primjena novih standarda pozitivan pomak, jer nastavnicima olakšava rad s manjom grupom učenika, a s druge strane, usklađuje se s populacijom, jer je svake godine ionako sve manji broj djece. Stić očekuje popunjavanje svih programa već kroz prvi upisni krug i najveći interes za program prirodoslovne gimnazije.

Još jedna novost u ovogodišnjoj upisnoj sezoni odluka je po kojoj kandidati za upis u srednje škole ne moraju donositi rodni list i domovnicu u papirnatom obliku, jer su škole dužne same obaviti tu proceduru kompjutorskim uvidom. Time će svaki roditelj uštedjeti pedesetak kuna, koliko je potrebno za ovjeru preslike tih dokumenata kod javnog bilježnika.

Kod upisa na fakultete još takvih mogućnosti nema, no iz Ministarstva znanosti najavili su novost od iduće školske godine, kada će maturanti sve radnje za upis na fakultete obaviti u vlastitoj školi - od iskazivanja interesa za odabrane studije, preko polaganja ispita državne mature (kao zamjene za prijemne ispite), pa do samog upisa na visoka učilišta.

Upis na fakultet iz škole
Ministar znanosti Dragan Primorac u ponedjeljak će predstaviti novi informacijski sustav prijava na visoka učilišta koji će, kako najavljuju iz Ministarstva, učenicima omogućiti brz i izravan uvid u rezultate koje su postigli na ispitima državne mature, detaljan izračun bodova za svaki prijavljeni studijski program prema pravilima koja propisuju sama visoka učilišta, kao i uvid u položaj koji zauzmu na rang-listama za svaki studijski program.

Upisi u srednje škole 2. srpnja
U ponedjeljak i utorak, 29. i 30. lipnja, od osam do 16 sati škole primaju prijave za upis. Rezultati su u srijedu, 1. srpnja, najkasnije do 14 sati, a upisi u četvrtak, 2. srpnja, od osam do 16 sati. Učenici koji se ne uspiju upisati u prvome krugu, 6. srpnja mogu predati prijavu za upis u drugome krugu. Rezultati su 7. srpnja, a upis 8. srpnja.

Za gimnazije najmanje 46 bodova
Najviše bodova pri upisu i ove godine donose ocjene iz sedmog i osmog razreda, a posebno se boduju i rezultati učenika postignuti na natjecanjima iz znanja, sposobnosti i vještina. Propisani najmanji broj bodova za upis u gimnazije je 46, za upis u ekonomske, trgovačke i administrativne programe 40 bodova, a za ostale srednje četverogodišnje škole 36. Za trogodišnje i troipogodišnje škole, odnosno zanimanja za nižu stručnu spremu, nisu određeni bodovni pragovi.

Prijave do 3. srpnja
Većina fakulteta prijave prima do petka, 3. srpnja, a u tjednu nakon toga organizirat će se prijemni ispiti. Samo Sveučilište u Zagrebu u akademskoj godini 2009./10. prima 12.881 brucoša. Upisi na većini fakulteta su od 13. do 17. srpnja.


Komentari članka

Vezani članci

Plaće učitelja najviše u Danskoj, Hrvatska među najgorima u Europi

14.10.2026.

Prosvjedi u Francuskoj ponovno su, među ostalim, skrenuli pozornost na plaće učitelja. Njihova primanja uvelike se razlikuju diljem Europe, a istraživanje OECD-a “Obrazovanje na prvi pogled 2026.” otkriva i gdje su najviše, odnosno najmanje plaćeni.

Hrvatski studenti rijetko postaju poduzetnici. Dva ferovca i ekonomist odlučili su to promijeniti

28.12.2025.

Na hrvatskoj startup sceni ne nedostaje ni događanja ni ambicije, ali među studentima je poduzetništvo i dalje rezervirano tek za one rijetke koji se usude zakoračiti u nepoznato. Stoga su trojica zagrebačkih studenata odlučila to promijeniti.

Odljev mozgova u dva smjera: Zašto Hrvatska ne privlači strane studente?

10.10.2025.

Tek oko dvije tisuće stranih studenata godišnje dolazi u Hrvatsku, uglavnom iz BiH, a stipendije se uglavnom odnose na tečaj hrvatskog jezika

Interdisciplinarnost u Hrvatskoj: Fakulteti stvaraju T-shaped profesionalce

15.09.2025.

Studenti FER-a, TVZ-a i RIT-a stječu znanja iz tehnologije, ekonomije i umjetnosti kroz cross-industry projekte i AI inovacije

Reforma strukovnog školstva: Modularna nastava učenika osposobljava za tržište rada

24.07.2025.

Najvažnije su razlike u odnosu prema dosadašnjoj nastavi moduli i projektna nastava, koja će biti znatno naglašenija nego do sada. Uz strukovne predmete, i općeobrazovni će predmeti biti koncipirani modularno. Svaka škola mora imati kurikul ustanove za st

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk