Smanjivanje uvoza hrane sa 50, na najviše 20 posto!

Unatrag četiri godine, od donošenja plana navodnjavanja 2005. godine, navodnjavana je površina udvostručena, jer je s tadašnjih 9.500 povećana na 18.000 hektara. Hrvatska je po broju navodnjavanih površina i dalje na začelju u Europi, iza Albanije. Iako bez navodnjavanja, više nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje, jer su globalne klimatske promjene s većim sušnim razdobljima učestale.

Vode za navodnjavanje ima dovoljno, ali su zbog zapuštenosti i neodržavanja odvodnih kanala u proteklih 15-ak godina, postojeći sustavi za navodnjavanje vrlo često bili izvor poplava. Osim toga, navodnjavanje nije natapanje zemlje, već mora postojati čitav sustav za navodnjavanje.

No, to još uvijek znači da se u cijeloj Hrvatskoj navodnjava tek 60 posto od zadanog plana za 2010. godinu, u kojoj bi u sustavu navodnjavanja trebalo biti 30.000 hektara, odnosno niti 30 posto od onoga što bi u sustavu trebalo biti 2020. godine. Vladin Program navodnjavanja, star je četiri godine, prema kojem je u Hrvatskoj, od gotovo tri milijuna hektara obradive površine, čak 245.000 hektara pogodno za navodnjavanje, to znači da se sada navodnjava tek nešto više od sedam posto potencijalne površine. Suša, protiv koje jedino nema osiguranja usjeva, donosi poljoprivrednicima velike gubitke. Malo je dosad bilo primjera u svijetu, pa čak ni u zemljama koje prednjače s navodnjavanjem, da se navodnjavaju ratarske kulture, pšenicu i kukuruz, no i to bi se moglo navodnjavati.

S obzirom da su suše svuda sve učestalije, a i Hrvatska ima izrazito sušnih područja u Sjeverno-zapadnoj i slavonskoj regiji, nije isključena mogućnost da jednog dana i te kulture budu navodnjavane. No, svuda se, za sada, navodnjavaju pretežito voće i povrće. Već bi do iduće godine u sustavu navodnjavanja trebalo biti oko 30.000 hektara, odnosno 65.000 hektara do 2020. godine. U ostvarivanju tako zacrtanog plana će se, uspjeti gotovo u potpunosti, pa bi iduće godine navodnjavano trebalo biti oko 26.000 hektara.

U različitim fazama izvedbe je navodnjavanje na 47 lokacija u 14 županija, dok su sve županije, osim Varaždinske, u kojoj smatraju da potrebe za navodnjavanje nema, dostavile vlastiti plan navodnjavanja. U sušnim godinama, naime, cijene voća i povrća dosežu astronomske cifre pa bi više navodnjavanja značilo i pojeftinjenje, kao i značajnije smanjenje uvoza tih kultura u Hrvatsku zbog povećanja prinosa.

Navodnjavanje, povećava i broj zaposlenih, jer na svaki obradivi hektar na otvorenom dolazi 1,3 radnika, u zatvorenom pak čak tri radnika. Procjena je da bi navodnjavanje uvoz hrane sa sadašnjih 50, moglo smanjiti na najviše 20 posto. Sukladno nacionalnom programu navodnjavanja, u područjima s prosječnim klimatskim uvjetima ono bi značilo 10 do čak 60 posto veće prinose, ovisno o kulturi, dok bi u sušnim klimatskim uvjetima taj prinos bio povećan za gotovo 90 posto.