Slučaj bijesnog poljoprivrednika iz Vrgorca aktualizirao problem nekontroliranog uvoza

Slučaj Tonija Kalajžića, poljoprivrednika iz Dusine kod Vrgorca, koji je ispilio svoja stabla bresaka u očaju što voće više po realnoj cijeni ne uspijeva prodati, aktualizirao je ponovno problem nekontroliranog uvoza.

Dok hrvatske breskve propadaju, u Hrvatsku su u zadnjih dvadesetak dana, tvrdi Kalajžić, ušle na stotine kamiona s tim voćem iz Italije koje je "preplavilo" police trgovina. Uvoznici ga kupuju za 3,7 kuna po kilogramu (prijevozom ta cijena naraste na 4,5 kuna, op.a.), a prodaju ga po cijeni od 13 do 15 kuna.

Zbog niskih otkupnih cijena uvoznog voća, naši poljoprivrednici ne mogu biti konkurentni, pa su trgovcima prisiljeni prodavati svoje breskve po cijeni od šest kuna po kilogramu, a kuna i pol im ode na gajbe i foliju.

Da Kalajžićev slučaj nije usamljen, odnosno da su poljoprivrednici širom zemlje počeli uništavati svoje nasade jer od proizvodnje više ne mogu živjeti, kaže nam Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice.

– Ovo se sve događa jer je država dopustila da kod nas otkupljivači beru vrhnje nauštrb poljoprivrednika. Napravite inspekciju po trgovinama, pa ćete vidjeti da je samo 10 posto bresaka koje su trenutačno u ponudi domaće! Probao sam prije neki dan jednu uvoznu koja je bila potpuno bez okusa, čovjek ne može definirati podsjeća li taj okus više na breskvu i jabuku ili nektarinu. Naši ljudi ni ne znaju, zapravo, da se te breskve iz uvoza beru 10 dana prije zriobe i tretiraju raznim sredstvima da bi "izdržale" transport. Ta je breskva izvana lijepa, ali unutrašnjost joj je prazna i nikakva. S druge strane, naša prvoklasna roba propada jer je poljoprivrednici ne žele davati u bescjenje – govori Ivković.

Da Hrvati pretežno i konzumiraju breskve iz uvoza, govore statistički podaci za prošlu godinu. Na mizernih 212 tona koje smo izvezli, uvezli smo 22 puta više, odnosno 4771 tonu bresaka! Pola tog voća stiže iz Italije, 2115 tona, zatim iz Španjolske, Grčke, čak i iz Njemačke.

Naš sugovornik Frane Ivković kaže kako su to breskve koje Nijemci otkupljuju u drugim zemljama, a zatim distribuiraju u Hrvatsku kroz velike trgovačke lance.

– Uvozne breskve, koje otkupljivači dobivaju za manje od četiri kune po kilogramu, u trgovinama se prvo prodaju za 15 kuna, zatim za 13, a sad su već na akciji i koštaju 9,99 kuna. Čak i s tom akcijskom cijenom trgovci poprilično zarađuju – kaže Ivković.

Ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića pitali smo ima li on saznanja da su zadnjih mjesec dana u Hrvatsku ušle stotine kamiona s uvoznim breskvama, no odgovor na to pitanje nismo dobili.

Zanimalo nas je i može li ministar natjerati hotelijere da svojim gostima nude domaće voće i povrće kako bi od turističkog "buma" profitirali i naši proizvođači, no ostali smo uskraćeni i za taj konkretan odgovor.

– Postupak voćara iz Vrgorca apsolutno me žalosti, no nadam se da takvih drastičnih primjera iskazivanja nezadovoljstva uskoro više neće biti. Činimo, naime, sve da našim domaćim poljoprivrednim proizvodima osiguramo bolji plasman i vrijednost na tržištu, a kroz EU fondove pokrivamo stopostotne troškove udruživanja proizvođača te dostavu svježeg voća i povrća u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj – poručuje Tolušić.

Promjene nabolje ne mogu se, prema njegovim riječima, očekivati preko noći, a za prave rezultate treba "malo više od ovih proteklih šest mjeseci". Kao svoje zasluge ministar navodi angažman na usvajanju Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi i izmjena Zakona o javnoj nabavi u koje je ugrađena opcija "kratki opskrbni lanci".

Ona podrazumijeva da javne ustanove (bolnice, škole, vrtići, vojarne...) kod kupnje hrane, pri odabiru dobavljača, prednost daju lokalnim ponudama koje svojom svježinom i domicilnošću jamče veću nutritivnu vrijednost i smanjuju troškove transporta.

Nakon višegodišnje stanke potaknuto je i brojnije udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije, pa je nedavno potvrdu Ministarstva poljoprivrede dobilo osam novih proizvođačkih organizacija. Spomenuta bi mjera trebala pomoći boljem tržišnom pozicioniranju hrvatskih voćara i povrćara.

Zaštita domaćeg

Jedini izlaz iz ove loše situacije, Ivković vidi u donošenju zakona kojim bi država propisala trgovcima postotak zastupljenosti domaćih proizvoda na policama. Na izjave iz Ministarstva poljoprivrede kako bi zbog takve odluke Hrvatsku mogla sankcioniraiti Europska unija, Ivković odmahuje rukom.

– To su gluposti. Neka se ugledaju na Mađarsku i Sloveniju koje su na taj način zaštitile domaću proizvodnju. Svatko štiti svoje – evo, ja sam bio presretan kad sam na švedsko tržište uspio plasirati svoj prirodni sok od jabuke... Kad sam došao gore, vidim sok se prodaje u nekom kutu trgovine s ostalim proizvodima, a ispod natpisa na kojem stoji "Proizvedeno na Balkanu". Kod nas nema izdvajanja, i strani i domaći su na istom mjestu – kaže Ivković.

Desetljeće bez pesticida

Pokušali smo doznati i kontroliraju li se na rezidue pesticida pošiljke bresaka iz EU-a koje ulaze u Hrvatsku, budući da se zna da je riječ o voću u kojem, prema posljednjim istraživanjima, ima najviše pesticida.

U Ministarstvu poljoprivrede rečeno nam je kako se Nacionalni program praćenja ostataka pesticida u hrani provodi u Hrvatskoj od 2007. godine, te da u ovom desetogodišnjem razdoblju ni u jednom uzorku breskve/nektarine do sada nije pronađeno prekoračenje maksimalnih razina ostataka pesticida (MDK).

– Ako postoji sumnja na prekoračenje MDK za breskve podrijetlom iz određenih država, pozivamo da se obratite Ministarstvu zdravstva (Sanitarnoj inspekciji) radi ciljanog uzorkovanja i kontrole na ostatke pesticida – poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.