Slavonski pčelari apeliraju - vratite nam potpore po košnici

U zadnje vrijeme puno je loših vijesti iz domaćeg sektora pčelarstva. Pomori pčela zbog nemara, zlouporaba nacionalne staklenke za med, slabe kontrole i nelojalna konkurencija.

Kako riješiti barem neke probleme u ovom sektoru, razgovarali smo s predsjednikom saveza pčelara Osječko-baranjske županije, Slavkom Stojanovićem i članom najstarije pčelarske uduge u Hrvatskoj PU "Pčela", Danijelom Babićem.

Danijel je jedan od brojnih malih pčelara koji svoj med prodaje na kućnom pragu. Ovaj diplomirani ekonomist, nakon 30 godina rada u naftnoj kompaniji, odlučio je ostatak života posvetiti pčelarstvu i dobro mu ide.

"Od djetinjstva volim med, a ljubav prema pčelarstvu usadio mi je djed. Uvijek sam volio nešto rukama raditi, počevši od prvih košnica koje sam napravio sam. Rad s pčelama pruža mi veliko zadovoljstvo, osjećam se zdravije, a dok fizika i psiha to bude podnosila bavit ću se ovim poslom“, ispričao nam je Danijel Babić.

O proizvodnji nije znao ništa, nikad nije vidio kako se hvata roj, kako se vrca med, ali to ga nije pokolebalo. Uzeo je "knjigu u ruke“ i kako kaže, učio na vlastitim greškama. Danas ima 40 košnica, proizvede oko 800 kilograma godišnje.

A takvih poput njega je većina pčelara u Hrvatskoj, koji imaju do 50 košnica i godišnje proizvedu između tri i pet tona, kako koje godine. "To je solidna proizvodnja koja donosi oko 15 tisuća eura godišnje“, kazao je Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza, ali problem je pčelarenje u sivoj zoni.

Neregistrirani pčelinjaci
Mnogi pčelari, kaže on, nisu u Evidenciji pčelara i pčelinjaka, ne šalju med na kontrolu i ne kupuju lijekove za zaštitu pčela od bolesti.

"Nama su najveća opasnost neregistrirani pčelinjaci, 70 posto zajednica je upitno tretirano, tko zna čime, a kad pčele stradaju onda im je netko drugi kriv“, upozorava Stojanović, koji tvrdi da je u devedeset posto slučajeva stradavanja pčela kriv pčelar – "ili nije odradio tretiranje ili je pčela ostala bez hrane, trećega nema“.

Međutim, problem je što i takvi mogu sudjelovati u mjerama iz Nacionalnog pčelarskog programa "Po meni je to smiješno. Ja ako platim 30 eura imam pravo na godišnju potvrdu za kamion i da sudjelujem u natječajima, a to ima i onaj koji nigdje na papiru ne postoji i nikom ne polaže račune baš za ništa, pa niti liječi li pčele i čime“, kazao je Stojanović.