Školjkari sve glasniji zbog zanemarivanja

Uzgajivači školjaka, dagnji i kamenica sve glasnije dižu svoj glas zbog višegodišnjeg zanemarivanja te djelatnosti za čiji se jači razvoj država odredila 2006. donoseći Operativni plan razvitka marikulture. Do kraja ove godine planiralo se dosegnuti godišnju proizvodnju od čak 20.000 tona, čemu se unatoč brojnim pokušajima i poboljšanjima nije uspjelo ni primaknuti. Bez odgovarajuće morske i kopnene infrastrukture, posebice bez gradnje purifikacijskih centara za pročišćavanje i otpremnih centara, uzgojene školjke ne mogu u izvoz, što uzgajivače zadržava u postojećim kapacitetima. Domaće je tržište, naime, zasićeno i ne treba nove količine.

Siniša Pauk, predsjednik Ceha za marikulturu pri HOK-u podsjeća da su bili pioniri u ovom poslu, ali nisu uspjeli u razvoju zbog brojnih neriješenih problema, počevši od neostvarenog izvoza, nepostojanja kontinuiranog monitoringa, prateće infrastrukture, suvremene tehnologije... Predlaže da se na hrvatskoj obali Jadrana hitno odrede tri lokacije za purifikacijske centre, u Istri, Šibeniku i Dubrovniku, čime bi se riješilo 90 posto uzgojene marikulture u Hrvatskoj. Pauk proziva gradsku vlast koja uporno stopira njihov projekt gradnje prvog purifikacijskog centra na području Martinske gdje bi se školjke pročišćavale. S projektom su krenuli prije osam godina, a do danas se nisu odmaknuli od početka. Grad nije prihvatio njihov projekt jer se, navodno, ne uklapa u tamošnji ambijent.

Na njegovu je prozivku pak reagirao dogradonačelnik Petar Baranović najavljujući da će se ipak dati zeleno svjetlo tom projektu. Na šibenskom području nalazi se 57 uzgajališta godišnjeg kapaciteta oko 3000 tona, a tu su i tri uzgajališta riba, sva na području Rogoznice. Na obalnom području godišnje se uzgoji tek nešto više od 4000 tona školjaka, uglavnom dagnji, i oko jedan milijun kamenica u Malostonskom zaljevu. Sve je to još uvijek daleko od željenih količina i brojki s kojima se operiralo prije nekoliko godina. Značajan doprinos razvoju akvakulture u međuvremenu je dala zakonska regulativa koja je nakon puno muka usklađena s europskim zakonodavstvom i standardima, međutim na tome se stalo pa i dalje cvjeta siva ekonomija čime uzgajivači, a time i država, gube silne novce.

S druge strane, u Hrvatsku se uvozi nekvalitetnija školjka, dok se domaća može kupiti gotovo isključivo u sirovom stanju. Prerađenu i dalje uvozimo. Potencijale šibenskog akvatorija prepoznali su i u francuskoj pokrajini Herault čiji su predstavnici iz ribarske zadruge SA.THO.AN posjetili to područje i ponudili suradnju