Sjetva kreditirana umjetnim gnojivom

Vaučeri za umjetno gnojivo (40 posto) za jesensku sjetvu, koje seljaci mogu zamijeniti za umjetno gnojivo ili sačekati isplatu poticaja u punom iznosu iduće godine, polučili su veći uspjeh od očekivanog, jer ih je 60 posto korisnika poticaja iskoristilo u vrijednosti 174 milijuna kuna, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U Ministarstvu dodaju da je prošle jeseni bilo zasijano gotovo 170.000 hektara pšenice, a ove godine, unatoč problemima u otkupu pšenice ovogodišnjeg roda, očekuju da će to biti 140.000 hektara pšenice.

Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili 50.000 tona mjesečno. Dosad je izvezeno oko 80.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 250.000 tona. U Ministarstvu očekuju da će se sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve, iako je otkupna cijena niža nego inače u ovo doba godine (70 lipa). To je važno zbog otkupne cijene, odnosno otkupljivača, koji su ove godine pokazivali vrlo slab interes za domaću pšenicu, jer je otkupna cijena pšenice u zemljama u našem okruženju bila vrlo niska.

Kako se ne bi ponovio problem s otkupom pšenice, donijet će se novi pravilnik o obračunu i otkupu pšenice, jer ima proizvođača kojima pšenica još uvijek nije plaćena. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primjesama u zrnu. No proizvođači će morati poboljšati kvalitetu pšenice sukladno onoj u zemljama EU-a. Naime, pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od 4,5 tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Primjerice, u Mađarskoj su prosječni prinosi 7,5 tona po hektaru.

U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Naime, u protekle tri godine pod žitaricama je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijun tona. Dominantno mjesto imaju kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina se proizvodi više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica.

S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica. Ove godine bit će zasijano oko 37.000 hektara uljane repice. Zbog hiperinflacije pšenice, proizvođači pšenice su ljetos tražili od Ministarstva poljoprivrede da ograniči njenu proizvodnju na kvotu od 100.000 hektara. No, takvo ograničenje je nemoguće uvesti u tržišnim uvjetima poslovanja.

Poticaji za jesensku sjetvu nešto su veći od milijardu kuna. Zbog problema u isplati, Ministarstvo je ponudilo njihovu isplatu u vidu umjetnoga gnojiva (40 posto vrijednosti poticaja) koje bi bilo 10 do 15 posto jeftinije. Jesenska sjetva je ove godine morala sačekati i obilniju kišu, sve do studenoga, jer je suša, koja je u Slavoniji trajala od ljetos, na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji znatno smanjila prinos proljetnih kultura - kukuruza, suncokreta i soje.

Rekordan urod pšenice
U Hrvatskoj je ove godine proizvedeno 903.907 tona pšenice, što je pet posto više nego lani, pokazuju statistički podaci o ostvarenim prihodima ranih usjeva. Povećanje prihoda pšenice uzrokovano je povećanjem zasijanih površina na gotovo 170.000 hektara. Prosječna je proizvodnja pšenice po hektaru iznosila pet tona. Proizvodnja ječma smanjena je, pak, 12 posto, na 244.225 tona, a prosječna je proizvodnja po hektaru iznosila 4,1 tonu.