Šire površine pod novom kulturom - siju sjemenski uljni lan

Prije dvije godine tvrtka Axereal Croatia eksperimentalno je posijala 14 hektara sjemenskog uljnog lana. Zbog dobrih rezultata proširili su lani sjetvene površine, a ove je u planu posijati 130 hektara

Uz klasične ozime ratarske kulture uljanu repicu, ječam i pšenicu koje godinama siju na svojim površinama, tvrtka Axereal Croatia posljednjih godina sije još jednu - uljni lan!

Prema nekim podacima lan se u Hrvatskoj uzgajao do 1990., kada su prestale raditi kudjeljara i lanara u Črnkovcima kraj Donjega Miholjca i Viškovcima kraj Đakova. Radilo se uglavnom o predivom lanu za tekstilnu industriju. Najveće površine pod tom kulturom, više od 4,5 tisuće hektara u Hrvatskoj su zabilježene u razdoblju od 1946. do 1950.

Upravo zbog ovih činjenica da je proizvodnja te industrijske kulture gotovo nestala sa ratarskih površina zanimalo nas je kako su se u Axerealu Croatia odlučili za uzgoj lana i to ne predivog, kao industrijske biljke za proizvodnju vlakna i tekstilnu industriju, kakav se kod nas nekada najviše uzgajao, nego uljnog.

Zadovoljni prinosom od 3 tone po hektaru
"Preklani smo ga eksperimentalno posijali na površini od 14 hektara i lani ostvarili prosječan prinos od 2,8 tona po hektaru čime smo zadovoljni jer se inače prinosi te kulture kreću od 2,5 do 3 tone po hektaru. Dohodovan je i po cijeni“, kaže Stjepan Lalić, tehnolog u toj novogradiškoj tvrtki, pojašnjavajući da je riječ o sjemenskoj proizvodnji za sestrinsku tvrtku Axereal Bulgaria. Preuzimaju od njih sjeme sorte Attila, razmnože ga i njima isporučuju kao sjeme druge sortne reprodukcije koje oni dalje distribuiraju za sjetvu.

Upravo zbog uspješne eksperimentalne proizvodnje prve godine, potkraj rujna prošle godine posijali su sjemenski uljni lan na površini od 70 hektara. Ove godine ostvarili su još bolji prinos od tri tone po hektaru i ove jeseni odlučili udvostručiti sjetvene površine pod tom zanimljivom industrijskom kulturom.

Čuli smo i neke detalje, prva iskustva o tehnologiji proizvodnje zanimljive ratarske kulture. Kako nam je otkrio, iako je Attila jara sorta koja bi se trebala sijati u rano proljeće, oni siju krajem rujna tako da do zime naraste 7-8 centimetara.

"Zbog klimatskih promjena koje su zahvatile naše područje zime nisu više oštre i s puno snijega kao nekada, pa lan preživi i ako ga sijemo u jesen. Inače, u rano proljeće rijetko bi ga kada mogli sijati u optimalnim rokovima jer u to vrijeme obično ne možemo ući strojevima u oranice", napominje tehnolog navodeći da su se zato odlučili za ovu opciju, slično kao i sa jarim ječmovima koje posljednjih godina naveliko siju u jesen i to im se pokazalo kao dobar potez.

"U Hrvatskoj se na taj način sada najviše sije pivarskih ječmova“, otkriva.

Manje uljane repice, više uljnog lana
Dodaje da lan siju žitnim sijačicama, po hektaru ide oko tridesetak kilograma sjemena. Budući da ima vrlo sitno sjeme finalna priprema zemlje mora biti kvalitetna kao i za uljanu repicu. Pretkulture su mu obično strne žitarice. Mora se posvetiti pozornost gnojidbi, ne smije se pretjerivati sa hranjivima da ne dođe do polijeganja. Žanje se sredinom srpnja. Jedan od problema u uzgoju je taj što u Hrvatskoj nema registriranih sredstava za zaštitu lana od bolesti i štetnika, jer do sada i nije bilo proizvodnje te uljarice.

Budući da Axereal Croatia može zadovoljiti bugarskog partnera sjemenskom proizvodnjom uljnog lana sa vlastitih površina, za sada ta tvrtka ne planira širiti proizvodnju i na svoje kooperante kojih ima mnogo, osobito u proizvodnju pivarskog ječma, ali i ostalih kultura.

Doznajemo i da su ranijih godina uljanu repicu sijali na 600-700 hektara, ali su sjetvene površine te uljarice drastično smanjili. Ovih dana posijali su 280 hektara i time ispunili plan za ovu godinu. Razlog smanjenju površina je što se posljednjih godina ta uljarica pokazala kao manje dohodovna kultura od ostalih ratarskih koje siju na ovom području, ali i zbog problema sa zaštitom, budući da je zabranjeno korištenje nekih insekticida, primjerice protiv repičinog sjajnika.