Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lip 2026

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Renata Waldman/E.D./Dnevnik/HRT  

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtka, prema kojoj bi se tona krušnoga zrna mogla plaćati oko 150 eura.

Pred ratarima je najvažniji posao u godini. No, razloga za zadovoljstvo nema. Trenutačna cijena pšenice, tvrde, neće pokriti ni troškove proizvodnje.

- Nekakvih 200 eura, da poštujemo barem parišku burzu. 200 eura, po osam tona neka bude prosječan prinos, mogla bi se neka normalna, ne nešto prevelika zarada zaradit na pšenici ove godine, rekao je Josip Laslo, Satnica Đakovačka.

- Uza sve moguće genetske resurse imamo, uza sve najbolje, što se kaže, što nam je vrijeme dalo ove godine bojim se da sa 150 neće seljaci biti zadovoljni. Bit će definitivno otkupljivači i onima kojima prodaju zbog kvalitete će vjerojatno bit, kaže prof. dr. sc. Bojan Stipešević, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

A i ona bi ove godine trebala biti dobra. Jer vremenski su uvjeti pogodovali uzgoju te kulture. Pa su se ratari nadali i boljoj cijeni.

- Proizvodnja jednog ha, ozbiljna proizvodnja vam je 1200 eura i toliko ću vjerojatno i dobiti tako da nema ostatka, rad za džabe. Ovoga momenta je to rad za džabe ne znam kako dalje, naveo je Vlatko Radojković, Tomašanci.

Struka procjenjuje da bi se u ovoj žetvi nešto zaradilo urod bi po hektaru trebao biti barem devet tona. A to se rijetko postiže.

- Ako je sada 15 centi pšenica, pola kg kruha je jedan i pol euro. To je znači za pola kg trebate dati deset kilograma pšenice. Od pola kg kruh, ne od kg, rekao je Stjepan Perić, Gorjani.

- Ako je prije 20 godina bila ista cijena i danas, a svi inputi su otišli gore 100 %, rezervni dijelovi da se ne priča, majstori, mazivo, gorivo, to je strašno, prestrašno. Zamislite za pšenicu 15 centi, kaže Mario Milušić, Piškorevci.

Toj bi proizvodnji, slažu se svi, trebali dati dodanu vrijednost. A ne urod prodavati u žetvi kada je najjeftiniji.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Katastrofalne posljedice suše u Slavoniji: Usjevi su “sprženi”, ratari moraju krenuti u uzgoj otpornijih kultura

01.10.2026.

Suša koja je ljetos pogodila istok Hrvatske rezultirala je proglašenjem prirodne nepogode u svih pet slavonskih županija - Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj. Koliki će biti konačan ra

Suša poharala slavonska polja, ratari očekuju veliki pad prinosa

26.08.2026.

Zbog dugotrajnih ekstremnih vrućina i izostanka oborina slavonski ratari očekuju i do 70 posto manji prinos kukuruza. Ni ovogodišnji urod suncokreta seljacima ne ulijeva optimizam, samo bi količine uljane repice nakon lipanjske žetve donekle mogle ublažit

Suša pustoši hrvatska polja: Kukuruz za silažu skida se već 10 dana, kreće i žetva suncokreta

23.08.2026.

Ratari posljednjih tjedana obilaze svoja polja i pokušavaju procijeniti koliko će od onoga što danas izgleda kao usjev na kraju zaista završiti u silosima. Visoke temperature ubrzavaju dozrijevanje, biljke se prisilno suše, a nedostatak vlage u tlu sve vi

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk