Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2009

Selo kao turistički proizvod

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vjesnik  

Selo kao turistički proizvod

SPLIT – Splitsko-dalmatinska županija objavit će javni poziv gradovima i općinama za podnošenje zahtjeva kojima mogu osigurati bespovratna sredstva iz programa »Etno-eko sela«.

»Kao i lani i ove godine smo za provedbu programa u proračunu predvidjeli 1,6 milijuna kuna. Od 2005. godine, kad smo ga pokrenuli, do danas, kroz projekt 'Etno-eko sela' plasirali smo 5,6 milijuna proračunskih kuna. Novac je dobilo 28 sela diljem županije«, rekao je Vjesniku pročelnik županijskoga Upravnog odjela za turizam Joško Stella.

Program »Etno-eko« pridonosi očuvanju kulturne baštine, obnovi tradicionalnih dalmatinskih objekata, promociji dalmatinskog turizma, zaustavljanju raseljavanja, povratku domicilnog stanovništva, oživljavanju tradicijske proizvodnje i starih obrta, poticanju i zaštiti autohtonih proizvoda otoka i Dalmatinske zagore.

Korisnici sredstava su jedinice lokalne samouprave. One prijavljuju neko selo za uključivanje u program, prethodno donoseći odluku o obnovi napuštenih i devastiranih naselja, vodeći računa o njihovom kulturno-povijesnom značaju.

Županijski novac može se koristiti za izradu geodetskih i konzervatorskih podloga, katastra, urbanističkih planova, modela upravljanja, investicijsko-tehničke dokumentacije, nabavu kamena za obnovu tradicijskih objekata, otkup objekata za etno zbirke, galerije, recepcije, suvenirnice te uređenje komunalne infrastrukture.
Proteklog ljeta Županijsko poglavarstvo odlučilo je program proširiti.

Naime, nakon trogodišnje suradnje s gradovima i općinama te udrugama vlasnika nekretnina javila se potreba poboljšanja postojećeg programa u cilju što bolje obnove i očuvanja kulturne baštine. Većina etno-eko sela završila je fazu projektne dokumentacije te se teži tome da u što kraćem roku zaživi etno-eko selo kao gotovi turistički proizvod.

Nakon provedenog natječaja, novac će se »dijeliti« prema prioritetima, odnosno vrsti, veličini i kulturno-povijesnom značenju naselja, broju vlasnika i njihovoj spremnosti da se uključe u program, fazi pripremljenosti urbanističke i tehničke dokumentacije te mogućnostima održivog razvitka.

Iako ni jedno eko-etno selo u županiji još nije potpuno završeno, prema Stellinim riječima dva sela već funkcioniraju kao turističke destinacije. U njima su otvoreni restorani, a moguće ih je i organizirano razgledati. Za etno-eko sela veliko zanimanje pokazuju turističke grupe te posebno umjetničke kolonije.

Tagovi

eko-etno turizam · selo · tradicijski obrti · splitko-dalmatinska županija · turistički proizvod · kulturna baština

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Na slavonski kožuh majstora Ivankovića čeka se i godinu dana

19.03.2026.

Kada na nekome vidite živopisni slavonski kožuh, vrlo je vjerojatno da je izišao iz obrtničke radionice majstora Milana Ivankovića iz Vinkovaca.

Niko Musić: Nekad je selo hranilo grad, a sada grad hrani selo. To nije normalno

29.06.2025.

Može li Braniteljska zadruga Agro-Lišane biti najveći proizvođač povrća u Dalmaciji?, pitao je Ivan Malić upravitelja Niku Musića. Uzvratio mu je - može. Ovo je priča o Lišanskoj bari, njenoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Priča je to i o hrvatskoj

Najbolji hrvatski 'šaptač' bačvama: Mladi bi bili direktori i peglali kartice. I od ovoga se dobro živi!

15.02.2024.

Golub se zaljubio u bačvarstvo još kao dječak. Igrao se u radionici, da bi ga, kad je napunio 13 godina, otac polako počeo učiti poslu. 'Uvijek sam mu htio dokazati da ja to mogu. Kad bi rekao da nešto ne radim sam, baš bih se tog primio', prisjeća se uz

Koogle, a ne Google: Martina je otišla iz ministarstva i otvorila staklopuhački obrt. Uspjela je!

20.04.2023.

Šeširdžije, klobučari, postolari, poplunari... Šetajući Zagrebom, gotovo na svakom uglu naići ćemo na prašnjava vrata i lokote; tek sjećanja na sjedišta nekad cijenjenih zagrebačkih zanata i obrta koje je dokinuo zub vremena. Iako danas služe tek kao pods

Kako na tržište s malom seljačkom proizvodnjom

14.03.2022.

Treba li seljak biti poduzetnik? U neku ruku treba, ali on kao proizvođač ima posebno mjesto u društvu. Poduzetnik poduzima proizvodnju i daje uslugu kako bi na tržištu povećao svoju vrijednost. Ulaže ušteđenu ili predujmljenu glavnicu kako bi povećao i i

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk