Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2009

Selo kao turistički proizvod

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vjesnik  

Selo kao turistički proizvod

SPLIT – Splitsko-dalmatinska županija objavit će javni poziv gradovima i općinama za podnošenje zahtjeva kojima mogu osigurati bespovratna sredstva iz programa »Etno-eko sela«.

»Kao i lani i ove godine smo za provedbu programa u proračunu predvidjeli 1,6 milijuna kuna. Od 2005. godine, kad smo ga pokrenuli, do danas, kroz projekt 'Etno-eko sela' plasirali smo 5,6 milijuna proračunskih kuna. Novac je dobilo 28 sela diljem županije«, rekao je Vjesniku pročelnik županijskoga Upravnog odjela za turizam Joško Stella.

Program »Etno-eko« pridonosi očuvanju kulturne baštine, obnovi tradicionalnih dalmatinskih objekata, promociji dalmatinskog turizma, zaustavljanju raseljavanja, povratku domicilnog stanovništva, oživljavanju tradicijske proizvodnje i starih obrta, poticanju i zaštiti autohtonih proizvoda otoka i Dalmatinske zagore.

Korisnici sredstava su jedinice lokalne samouprave. One prijavljuju neko selo za uključivanje u program, prethodno donoseći odluku o obnovi napuštenih i devastiranih naselja, vodeći računa o njihovom kulturno-povijesnom značaju.

Županijski novac može se koristiti za izradu geodetskih i konzervatorskih podloga, katastra, urbanističkih planova, modela upravljanja, investicijsko-tehničke dokumentacije, nabavu kamena za obnovu tradicijskih objekata, otkup objekata za etno zbirke, galerije, recepcije, suvenirnice te uređenje komunalne infrastrukture.
Proteklog ljeta Županijsko poglavarstvo odlučilo je program proširiti.

Naime, nakon trogodišnje suradnje s gradovima i općinama te udrugama vlasnika nekretnina javila se potreba poboljšanja postojećeg programa u cilju što bolje obnove i očuvanja kulturne baštine. Većina etno-eko sela završila je fazu projektne dokumentacije te se teži tome da u što kraćem roku zaživi etno-eko selo kao gotovi turistički proizvod.

Nakon provedenog natječaja, novac će se »dijeliti« prema prioritetima, odnosno vrsti, veličini i kulturno-povijesnom značenju naselja, broju vlasnika i njihovoj spremnosti da se uključe u program, fazi pripremljenosti urbanističke i tehničke dokumentacije te mogućnostima održivog razvitka.

Iako ni jedno eko-etno selo u županiji još nije potpuno završeno, prema Stellinim riječima dva sela već funkcioniraju kao turističke destinacije. U njima su otvoreni restorani, a moguće ih je i organizirano razgledati. Za etno-eko sela veliko zanimanje pokazuju turističke grupe te posebno umjetničke kolonije.

Tagovi

eko-etno turizam · selo · tradicijski obrti · splitko-dalmatinska županija · turistički proizvod · kulturna baština

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Na slavonski kožuh majstora Ivankovića čeka se i godinu dana

19.03.2026.

Kada na nekome vidite živopisni slavonski kožuh, vrlo je vjerojatno da je izišao iz obrtničke radionice majstora Milana Ivankovića iz Vinkovaca.

Niko Musić: Nekad je selo hranilo grad, a sada grad hrani selo. To nije normalno

29.06.2025.

Može li Braniteljska zadruga Agro-Lišane biti najveći proizvođač povrća u Dalmaciji?, pitao je Ivan Malić upravitelja Niku Musića. Uzvratio mu je - može. Ovo je priča o Lišanskoj bari, njenoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Priča je to i o hrvatskoj

Najbolji hrvatski 'šaptač' bačvama: Mladi bi bili direktori i peglali kartice. I od ovoga se dobro živi!

15.02.2024.

Golub se zaljubio u bačvarstvo još kao dječak. Igrao se u radionici, da bi ga, kad je napunio 13 godina, otac polako počeo učiti poslu. 'Uvijek sam mu htio dokazati da ja to mogu. Kad bi rekao da nešto ne radim sam, baš bih se tog primio', prisjeća se uz

Koogle, a ne Google: Martina je otišla iz ministarstva i otvorila staklopuhački obrt. Uspjela je!

20.04.2023.

Šeširdžije, klobučari, postolari, poplunari... Šetajući Zagrebom, gotovo na svakom uglu naići ćemo na prašnjava vrata i lokote; tek sjećanja na sjedišta nekad cijenjenih zagrebačkih zanata i obrta koje je dokinuo zub vremena. Iako danas služe tek kao pods

Kako na tržište s malom seljačkom proizvodnjom

14.03.2022.

Treba li seljak biti poduzetnik? U neku ruku treba, ali on kao proizvođač ima posebno mjesto u društvu. Poduzetnik poduzima proizvodnju i daje uslugu kako bi na tržištu povećao svoju vrijednost. Ulaže ušteđenu ili predujmljenu glavnicu kako bi povećao i i

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke