Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lip 2009

Seljaci u Vladi: skuplja pšenica ostala na čekanju

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Mirjana Ćuk  

Seljaci u Vladi: skuplja pšenica ostala na čekanju

Dugo iščekivani pregovori predstavnika Vlade s poljoprivrednicima oko otkupne cijene pšenice u utorak su završili bez dogovora. Kako nam je kazao Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga poljoprivrednih proizvođača Slavonije i Baranje, novi sastanak, u koji će se uključiti otkupljivači žitarica, održat će se u roku od nekoliko dana.

Na pitanje hoće li poljoprivrednici opet u prosvjede i blokadu, ako Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima od 1,25 kuna otkupne cijene za kilogram pšenice, Laslo je kazao kako smatra da više nema ni smisla ni potrebe hrvatske građane opterećivati blokadama i prosvjedima, jer se svi problemi ipak moraju riješiti za stolom.

Matko Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, kao jedan od pregovarača kazao je, pak, da će proizvođači nastaviti pregovore te da neće odustati od, prema njihovu mišljenju, minimalne cijene, što je 1,25 kuna za kilogram pšenice.

Na pitanje novinara jesu li poljoprivrednici spremni na kompromis kad je u pitanju cijena pšenice, Antun Laslo je odgovorio: - Želimo biti realni i pričekati da se pročešljaju sve metode, tako da jedna i druga strana budu zadovoljne.

Cijena mlijeka
Ranije u utorak održan je sastanak Savjeta za praćenje proizvodnje i prerade mlijeka te su obećanja dana prošloga tjedna poljoprivrednicima mljekarima stavljena konačno na papir.

U zabilješci sa sastanka koja je podijeljena novinarima, stoji kako su doneseni sljedeći zaključci: osnovna cijena mlijeka će se određivati na temelju sporazuma proizvođača mlijeka, mljekarske industrije i Ministarstva poljoprivrede, potpisanog u ožujku ove godine, da će zaštitna cijena mlijeka iznositi 2,20 kuna po litri i za mlijeko EU kvalitete, obračun razlike između zaštitne i osnovne cijene mlijeka plaćat će se iz proračuna Ministarstva poljoprivrede, obračun zaštitne cijene obavljat se za sve isporučeno mlijeko u odobrene mljekare od 11. lipnja ove godine te da je rok trajanja mjera šest mjeseci od početka obračuna, odnosno 11. lipnja.

Što se, pak, reprograma kredita i stavljanja moratorija na glavnicu kredita poljoprivrednika tiče, Ivica Miketek, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Slavonije i Baranje, kazao je kako te mjere kreću od 1. srpnja te da je on sam u Ministarstvo već donio 190 zahtjeva za reprogram, a pretpostavlja da ih je sada puno više.

Na pregovorima su sudjelovali, sa strane poljoprivrednih udruga, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza Željko Mavrović, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije Ivica Miketek, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo te predstavnici još 10-ak poljoprivrednih udruga.


Komentari članka

Vezani članci

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

36 litara po grlu, roboti i rad bez predaha: Farma Điđo iz Đakova najuzorniji su proizvođači mlijeka

23.02.2026.

Poljoprivredna priča obitelji Tolušić traje već četiri desetljeća, a posljednjih 20 godina usmjereni su isključivo na mljekarstvo. Bave se proizvodnjom mlijeka, tovne junadi i ratarskih kultura, a trenutno imaju oko 155 muznih krava pasmine Holštajn

Iz Mađarske i Slovenije uvezli smo 170 milijuna litara mlijeka

16.02.2026.

Prije 15 godina, tijekom 2010., proizvedeno je 334.400 tona mlijeka za piće. U desetljeće i pol, dakle, dogodio se pad od 36 posto, što je u količinama oko 122.000 tona manje.

Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

05.02.2026.

Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reform

Hrvatska na korak do ulaska u OECD - što još treba napraviti?

30.01.2026.

OECD ima trenutačno 38 članica i svojevrsni je klub razvijenih zemalja, uključuje većinu naprednih ekonomija, a članstvo je znak stabilnog gospodarskog okružja. Od 25 zadanih područja, od pravosuđa i borbe protiv korupcije do smanjenja birokracije i bolje

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1333 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke