Seljaci ni ove jeseni neće odustati od sjetve pšenice

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovaj je tjedan poslalo vaučere za umjetno gnojivo (40 posto) za jesensku sjetvu, koje seljaci mogu zamijeniti za umjetno gnojivo ili čekati isplatu poticaja u punom iznosu u siječnju iduće godine. U Ministarstvu dodaju da je prošle jeseni bilo zasijano 169.000 hektara pšenice, a ni ove godine, unatoč problemima u otkupu pšenice ovogodišnjeg roda, ne očekuju znatno manje površina zasijanih pšenicom.

Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili 50.000 tona mjesečno. Dosad je, kažu u Ministarstvu, izvezeno oko 60.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 300.000 tona. U Ministarstvu očekuju da će se sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve. To je važno zbog otkupne cijene, odnosno otkupljivača, koji su ove godine pokazivali vrlo slab interes za domaću pšenicu, jer je otkupna cijena pšenice u zemljama u našem okruženju bila vrlo niska.

Kako se ne bi ponovio problem s otkupom pšenice, donijet će se novi pravilnik o obračunu i otkupu pšenice. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primjesama u zrnu. No, proizvođači će morati poboljšati kvalitetu pšenice, sukladno onoj u zemljama EU-a. Naime, pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od 4,5 tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Na primjer, u Mađarskoj su prosječni prinosi 7,5 tona po hektaru.

U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Naime, u protekle tri godine posijanih žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijun tona. Dominantno mjesto imaju kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina proizvodi se više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica.

S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica. Zbog hiper inflacije pšenice, proizvođači pšenice tražili su od Ministarstva poljoprivrede da ograniči njenu proizvodnju na kvotu od 100.000 hektara. No, takvo ograničenje je nemoguće uvesti u tržišnim uvjetima poslovanja.

Poticaji za jesensku sjetvu nešto su veći od milijardu kuna. Zbog problema u isplati, Ministarstvo je ponudilo njihovu isplatu u vidu umjetnoga gnojiva (40 posto vrijednosti poticaja) koje bi bilo 10 do 15 posto jeftinije. Jesenska sjetva morat će sačekati i obilniju kišu, jer je suša, koja u Slavoniji traje od ljetos, na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji znatno smanjila prinos kukuruza, suncokreta i soje, čija je žetva u tijeku.

Agrokor odustao od kreditiranja jesenske sjetve
Među osam domaćih tvrtki koje će kreditirati jesensku sjetvu na oko 50.000 hektara, ove godine nema Agrokora koji je odustao od kreditiranja zbog navodno dovoljno zaliha pšenice ovogodišnjeg roda. Tvrtka Granolio će, pak, kreditirati sjetvu na 15.000 hektara. Tu je i Gorup s 10.000 hektara. Đakovština daje sjeme i zaštitna sredstva za sjetvu, a Podravka kreditira sjetvu s 3500 kuna po hektaru. Većina spomenutih tvrtki kreditirat će sjetvu, bez gnojiva, kao kompenzaciju za poticaje.