Šećer pao ispod 3,30 kuna zbog ukidanja kvota, trend je kupnja mesa na akcijama

Cijena šećera na trgovačkim policama spustila se ovih dana i ispod 3,30 kuna. Tako je već neko vrijeme, a prethodno je dostizala 6, pa i 7 kn/kg. Posljedica je to ukidanja proizvodnih kvota u EU-u od 30. rujna 2017. pa mu je cijena u posljednjih osam mjeseci na tržištu Unije u stalnom opadanju. Kako ističu u HGK-u, u praksi to znači da sve šećerane u EU-u mogu proizvoditi količine šećera prema vlastitoj poslovnoj odluci, što će, za razliku od prethodnog kvotnog režima, svakako dovesti do povećane ponude na tržištu, a time i smanjenja cijena, što je vidljivo na tržištu.

Osim šećera, raspitali smo se kako se cjenovno kreću i druge osnovne namirnice poput jaja, mlijeka, mesa…

Mljekari kažu da je cijena trajnih mlijeka u posljednje vrijeme porasla. Podsjetimo, zadavala je velike probleme domaćim proizvođačima kada je znala pasti i na 2,89 kn/l. U posljednje je vrijeme na policama porasla na približno 5 kn/l i više. Pritužbe su da njome rade damping koji odvlači kupce svježeg mlijeka.

Dampingiranje cijena

- Cijena trajnih mlijeka je porasla - ističe predsjednik Saveza uzgajivača holsteina (SUHUH) Branko Kolak - nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi.

- Svježa mlijeka ostala su ista, 6 - 6,5 kn/l, i to jedna najniža dostatna cijena. U Europi je ona od 0,90 do 1,10 eura/l. I dalje upozoravamo na problem deklariranja mlijeka jer sve i svašta deklarira se pod svježe. Naime, trajna mlijeka trebaju biti deklarirana kao mliječni proizvodi i odvojena od svježeg mlijeka. Dosad smo imali situaciju da se naši kupci zbunjuju, da im se ono nudi za 2,85 i 3 kn/l, a svježa mlijeka su ona koja dolaze izravno s farmi - kaže Kolak.

U SUHUH-u su proveli analize. - Jedan te isti proizvod iz mljekare u Bavarskoj u Sloveniji je bio 69, u Austriji 73, a kod nas ispod 50 eurocenta (3,85 kn/l). To je dampingiranje cijena gdje su nemoćni i prerađivači i mi, proizvođači u tom dijelu. Nadamo se da će upravo tu navedeni zakon pokazati svu svoju snagu - kaže Kolak.

Dok je cijena jaja na tržnicama poput đakovačke 10 kuna za pakiranje od 10 komada, ta je cijena, 9,99 kn, prisutna na akcijama na policama, dok je u redovnoj cijeni to pakiranje i do 15 kuna.

Ruski embargo

– Prema izvještaju Europske komisije za zajedničko tržište od 19. travnja 2018., Pododjel za konzumna jaja, nema nikakvih većih poremećaja, a niti se ona očekuju na tržištu EU-a glede znatnijeg pada ili rasta cijene jaja - navode u HGK-u, gdje za meso kažu da je indeks prosječnih cijena u proteklih godinu dana 101,7.

– Dakle, ono je poskupjelo za 1,7 % u prosjeku te nema većih poremećaja - ocjenjuju u HGK-u. Croatiastočar prati mjesečnu službenu statistiku RH i Europe, kakvi su indeksi maloprodajnih cijena mesa i proizvoda.

- Špica cijena bila je u 2013. U RH u 2014., '15. i '16. imamo deflaciju cijena. U 2016. u odnosu prema 2013. u nas se dogodio prosječan pad cijena mesa za pet indeksnih poena, da bismo 2017. imali rast cijena za 1,5 %, a u travnju 2018. - posljednji mjesec koji je objavila statistika, u Europi je u odnosu prema travnju 2017. prosječni indeks povećan za dva, a kod nas za jedan indeksni poen - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Zamijećen je trend akcijskih cijena, akcijskih popusta mesa, pa tako i trend njegove kupnje na akcijama.

– U Njemačkoj, primjerice, po akcijskim se cijenama proda 40 % mesa. To je očito trend. No, kod nas su akcijski rabati znatno veći nego drugdje u EU-u. Tako imate akciju gdje je svinjska plećka bez kosti ispod 20, but od 22 kn/kg... Redovne cijene su bar oko pet kuna veće od akcijskih - kaže Bobetić. Dodaje, nakon ruskog embarga, cijene svinjetine u Europi i kod nas su padale, da bi lani uslijedio oporavak, a sada opet padaju.

– Od ulaska Europe ovamo tržne cijene svinjskih polovica u RH su 2,5 % veće od prosjeka EU-a, a junećih 4 % manje u odnosu na prosječne u Europi, dok su pilići u skladu s europskim prosjekom - kaže prvi čovjek Croatiastočara.

OČEKUJU SE SPAJANJA I PREUZIMANJA TVRTKI IZ ŠEĆERANSKOG SEKTORA

- Ukidanjem proizvodnih kvota za šećer nakon 30. rujna 2017. u osnovi su se promijenili uvjeti poslovanja i konkurentnosti u sektoru šećera u EU-u. Proizvođači će postati konkurentniji glede volumena proizvodnje te se očekuju daljnja spajanja i preuzimanja tvrtki u ovom sektoru što samom ekonomijom veličine dovodi do daljnjeg smanjenja prosječne cijene šećera na tržištu. Također, mogu se očekivati velike promjene u vanjskotrgovinskoj bilanci. Osnovna promjena je u tome što je dosadašnja proizvodna kvota od 13,5 milijuna tona za cijelu Uniju bila znatno manja od potražnje koja je na godišnjoj razini iznosila oko 19 milijuna tona te isto tako i proizvodnih kapaciteta koji su na razini 18-19 milijuna tona, tako da će u budućnosti puno veći postotak domaće potražnje na unutarnjem tržištu EU-a biti podmiren iz domaće proizvodnje, ističu u HGK-a.
Najviše jedemo svinjetinu

Domaći potrošač i dalje je najskloniji svinjetini. Njezina ukupna potrošnja, na ekvivalent trupova, u 2017. godini u Hrvatskoj bila je 177.000, goveđeg mesa 59.000 tona, a mesa peradi 97.000 tona. Tu su i mesni proizvodi.