Saša Šormaz: Što vrijedi dobra cijena kada kukuruza nema?

Četvrtiu godinu zaredom Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek na svom je pokušalištu održao javnu žetvu komparativnih pokusa hibrida kukuruza. Zastupljeno je bilo 40 hibrida iz FAO skupina 300, 400, 500 i 600 i to različitih sjemenarskih kuća.

"Rezultati će pokazati koji su najpogodniji po pitanju ovih klimatskih (ne)prilika kako bi iduće godine poljoprivrednici mogli računati s kojim će hibridima ostvariti dobre prinose", o cilju provođenja pokusa ispričao je dekan ovog fakulteta, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić.

Osvrnuo se na dobar rad sjemenara rekavši da smo 2016. i 2017. godine imali između šest i sedam tona po hektaru, dok je danas to zahvaljujući njima prosjek od oko devet tona.

Agrotehnika je kod svih hibrida u pokusu odrađena jednako. Pretkultura je bio suncokret, a sjetva obavljena 22. travnja. Osnovnom gnojidbom dodano je 200 kg/ha MAP NP 15:51 te 150 kg/ha UREA-e. Kasnije u lipnju je obavljena kultivacija s prihranom od 250 kg/ha KAN-a.

Pokušalište 60 dana bez kapi kiše
Prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija Tomislav Vinković rekao je da ove godine imaju manje hibrida u pokusu nego lani kada ih je bilo 57, a svaki je zasijan na površini od 600 m2.

"Pridružili su se novi proizvođači. Raste i interes, kako sjemenarima tako i poljoprivrednika koji na ovaj način mogu dobiti vrijedne informacije o pogodnostima određenih hibrida u ovom slučaju za područje istočne Slavonije", pojasnio je.

Osvrnuo se i na sušu. Kako kaže, na pokušalištu FAZOS-a kiša u jednom periodu godine nije padala 60 dana. "Radi toga očekujemo niske prinose, nekih 5-5,5 tona po hektaru", dodao je. Kako je pojasnio, svaki hibrid u pokusu vrši se zasebno, a nakon toga ide vaganje.

"Utvrđujemo prinos i vlagu zrna kako bi usporedili uspješnost pojedinog hibrida", zaključio je. Naime, rezultati pokusa će uskoro biti dostupni na stranicama FAZOS-a.

Na klimatske promjene i sušu osvrnuo se i prof.dr.sc. Bojan Stipešević rekavši da smo zadnji puta takve sušne uvjete imali 2013. godine, a samo godinu dana nakon toga uslijedile su poplave.

"Ne mislim da će tako biti iduće godine, ali klima zna biti nezgodna. Što je toplije više isparava i kiša jače pada, ali nikad ne znaš gdje", slikovito je opisao.

Ove godine velike razlike u prinosima
Prema njegovim riječima zato imamo sliku na području Republike Hrvatske kakva je danas. Naime, u zapadnim dijelovima ratari bilježe prinose preko 10 t/ha i to zato što je kiša padala u pravi čas, dok je primjerice u Cvelferiji odlično ako su oni preko 5 tona.

Profesor Stipešević kaže da su oni kod kukuruza šećerca i kokičara prepolovljeni u odnosu na lani. "Možda bi imali šanse da je padalo više nakon 1. svibnja", napominje on dodavši da su ove nedavne kiše u rujnu pale prekasno kako bi se zrno nalilo.

"Struka može reći, a znanost pokazati. Na financijskim institucijama je da uliju kapital u navodnjavanje koje je nužno na nekim područjima", poručio je.

Cijena nije problem, kukuruza nema?
Prema riječima prodekana Vinkovića, FAZOS ove godine uspostavlja projekt kojim će na pokušalištu postaviti pametan sustav za navodnjavanje u suradnji s jednom izraelskom tvrtkom. "Imat ćemo 10 pokusnih polja na površini od jednog hektara“, otkrio je.

Rezultati pokusa zainteresirali su i ratara Sašu Šormaza iz Klise koji još nije ovršio svoj kukuruz, a došao je, kaže, vidjeti kakvi su prinosu u ovoj teškoj i izazovnoj godini. "S cijenom od oko 2,35 kn/kg sam zadovoljan, ali što mi to vrijedi kada kukuruza nema", zaključio je.

Što se tiče samodostatnosti ovom kulturom, dekan Zmaić napominje da Hrvatska dobro stoji. Kako je rekao, duplo smo veći proizvođači nego što je potrebno.