Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2022

Sakač (Bumbar): Prije 30 godina izazov je bio naći kupca, danas je veći izazov nabaviti staklo

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marta Premužak  

Sakač (Bumbar): Prije 30 godina izazov je bio naći kupca, danas je veći izazov nabaviti staklo

Obiteljska tvrtka Bumbar iz Novaka naziv je dobila po obiteljskom nadimku, a u tri desetljeća prošla je put od ugostiteljskog lokala, prodaje vina do staklene ambalaže. Danas je jedan od najvećih uvoznika i distributera staklene ambalaže u Hrvatskoj, a osim na domaćem tržištu svoje je mjesto pronašao u ostatku Europske unije, u Crnoj Gori, Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji

Teglice za zimnicu, boce za vino, ulje, likere ili rakije, male staklenke u kojima za blagdane darujemo kreativne poklone ili kupujemo proizvode OPG-ova – sve to, pa i više, domaćem tržištu osigurava tvrtka neobičnog imena smještena u Novakima nedaleko od Samobora. Tvrtka Bumbar, orijentirana na specijalnu staklenu ambalažu, u svojih je trideset godina prošla zanimljiv put od lokala, prodaje vina, sve do distribucije staklenih boca. Ime je dobila po obiteljskom nadimku, a osnovali su je supružnici Vladimir i Ljerka Sakač zajedno s Andrijom i Terezijom Horvatinović (Ljerkinim roditeljima). Bumbar i danas posluje kao obiteljska tvrtka koju, uz Vladimira i Ljerku, vode i njihovi sinovi Domagoj i Krešimir Sakač.

S godinama se tvrtka nametnula kao jedan od najvećih uvoznika i distributera staklene ambalaže u Hrvatskoj, a, osim na domaćem, svoje je mjesto pronašla na tržištu Europske unije, Crne Gore, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije. Izvozom danas ostvaruje 15 posto ukupnog prihoda, koji je prošle godine iznosio 39,95 milijuna kuna, a u maloprodaji i veleprodaji svojim kupcima nudi više od 600 vrsta različitih boca i druge ataklene ambalaže.

Boce u zamjenu za vino
Bumbarova priča počela je u ugostiteljskom lokalu u Rakitju koji su držali Ljerkini roditelji i u kojem je, punih deset godinama prije pokretanja zajedničkog biznisa, radio njezin suprug Vladimir. Ideja da otvore svoju tvrtku rodila se nakon što je lokal počeo imati problema s nabavom određenih vina, a splet okolnosti doveo ih je do prodaje boca.

– Počeli smo s prodajom vina 1992. i to se jako dobro razvilo. No ubrzo nakon što smo pokrenuli posao dogodilo se da dobavljač vina nije mogao platiti boce u Italiji, zbog čega je od nas tražio da mi uvezemo kamion boca. Taj je događaj bio prekretnica jer smo se tada zaista odlučili prihvatiti nabave boca, no kako ih proizvođač nije mogao platiti, prvo vrijeme poslovali smo u obliku razmjene: oni nama vino, mi njima boce. No nije dugo trebalo da se dogodi potpuni preokret u kojem mi više nismo vinarima ‘plaćali‘ bocama, već su oni nama boce plaćali vinom. To slično zvuči, ali nema veze jedno s drugim jer smo se u tom trenutku većinski preorijentirali na staklo – objasnio je Vladimir.

Iako su nakon toga dulje kombinirali rad s vinima i bocama, 2004. godine tvrtka je potpuno napustila dio posla koji je bio orijentiran na vino. Osim po promjeni posla, ta im je godina općenito bila prekretnica jer su se preselili u današnji prostor, u koji je tada investirano 700 tisuća eura. Zajedno s novim prostorom, otvorena je i trgovina Bumbar, kojom su prije 18 godina usmjerili poslovanje i prema maloprodaji, a koja danas nosi oko petine prihoda tvrtke.

Osobni kontakt jači od ‘weba‘
Novi je kompleks bio financiran kreditom, a u te prostore preselilo ih se sedmero, dok je do danas tvrtka narasla na 33 zaposlene osobe. Od ostalih većih ulaganja obitelji Sakač pamti ono iz 2013. godine kojim je znatno proširena maloprodajna trgovina te ulaganje u skladišni prostor prije dvije godine. Skorijih planova za slična ulaganja nemaju pa trenutačno sa zadovoljstvom kažu da posluju bez kreditnih zaduženja.

A baš kao i oni sami, s godinama se mijenjalo i tržište, pa dok Bumbar danas mnogo prodaje OPG-ovima, proizvođačima žestokih pića, hotelima, školama, restoranima itd., Vladimir se prisjeća početaka kad su oko 80 posto njihovih kupaca činili vinari, koji su danas zastupljeni s tek desetak posto. To samo dokazuje koliko se promijenila i povećala paleta njihovih kupaca. Ukrasivši svoj princip rada epitetom ‘staromodno‘, svi članovi obitelji Sakač ponosni su što kupce zadržavaju prisnim odnosom, koji je danas rijedak. Primjerice, narudžbe rade isključivo kontaktom s kupcima, a Krešimir ističe da mu je takav način draži od otvaranja web shopa u kojem kupac kupuje nešto naslijepo i da mu se nitko detaljno ne posveti i s njim prodiskutira ponudu. Taj princip zahtijeva mnogo angažmana, koji si, za razliku od velikih korporacija, mogu priuštiti jer su obiteljska tvrtka. I upravo to i je njihova najveća prednost. Osobni angažman, posao koji je ostao unutar obitelji, involviranost u sve procese u tvrtki, pa i inzistiranje na sporom rastu skup je elemenata koji su rezultirali formulom uspjeha obitelji Sakač.

– Svi se slažemo da treba težiti polaganom razvoju u kojem se sve stigne napraviti i, još važnije, u kojem se može paziti na kvalitetu. Rekla bih da smo tim polaganim razvojem uspjeli tvrtku prilagođavati svim situacijama i zadržati je u obiteljskim okvirima – napomenula je Ljerka.

Pa baš kao što bi se očekivalo od obiteljske tvrtke, laganim tempom Vladimir i Ljerka svoje upravljačke pozicije prepuštaju sinovima. Krešimir će naslijediti komercijalni dio posla od oca, a Domagoj financijski dio i kadroviranje od majke. Smjena generacije u Bumbaru će se dogoditi kada mladi za to budu spremni, iako Vladimir i Ljerka već sada sve više posla prepuštaju sinovima te preuzimaju savjetničke uloge.

Kako je poslovati u uvjetima krize, ali i što planiraju u budućnosti pročitajte u tiskom ili digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Pokrenuli su nešto svoje da bi nabolje mijenjali živote drugih

28.07.2026.

Dvije potpuno različite poduzetničke ideje, ali ista želja – učiniti svakodnevicu boljom

Kako je obitelj Turkalj iz ruševine stvorila jednu od najnagrađivanijih hrvatskih sirana

28.07.2026.

Između Rastoka i Plitvičkih jezera obitelj Turkalj već četvrt stoljeća gradi priču o uspjehu. Od četiri krave do šampionskih sireva, njihovi proizvodi danas osvajaju europske medalje, nalaze put do restorana i škola, a najveći izazov više nije pronaći kup

URA Watches: Od modifikacije Casio satova do proizvodnje u Osijeku

28.07.2026.

Fabio Brmež i Lovro Žada u Osijeku modificiraju kultne Casio satove, a uz brend URA Watches proizvode i vlastite zidne satove Wallie

Švicarski Travelnode akvizirao Rentlio. Mišulić: Put do uspjeha preko noći trajao 12 godina

26.07.2026.

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju osnivač Rentlija Marko Mišulić otkriva kako su se odlučili za prodaju, zašto su tako dugo odbijali investitore - i žele li hotelijeri postati 'vibe coderi'.

Gdje caruju metal i teški strojevi: Kako je inženjerka Ljerka preuzela kormilo u tradicionalno muškom poslu

25.07.2026.

Dok neka djeca svoje najranije uspomene vežu uz bezbrižne igre u pješčaniku, Ljerka Božičević Jurin, diplomirana inženjerka strojarstva, suvlasnica i voditeljica renomirane automehaničarske radionice, strojne obrade motora i trgovine Božičević, svoje je d

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk