Sadimo probleme: Povrće uvozimo, ne uzgajamo

Površine na kojima se u Hrvatskoj proizvodi povrće u padu su, a u skladu s tim i proizvodnja povrća. Ti su pokazatelji doveli do toga da nam je pokrivenost potrošenje uvozom povrća dosegla čak 57 %, odnosno da se proizvodi samo 43 % povrća za potrebe hrvatskih potrošača, što je alarmantan podatak.

Ulaganja

Kazala je to, između ostalog, Žaklina Jurišić, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), na nedavnom seminaru "Hrvatsko povrće", u Svetom Martinu na Muri, u organizaciji Gospodarskog lista i Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

"U Hrvatsku se uvozi čak 25 % zamrznutog povrća i 100 % sušenog, pa je potrebno usmjeriti se i na preradu, a ne samo na primarnu proizvodnju povrća", rekla je Jurišić.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir prigodom sudjelovanja na okruglom stolu "Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrćarstva 2023. - 2027.", održanom u okviru seminara "Hrvatsko povrće", istaknula je kako je u Strategiji poljoprivrede navedena ciljana mjera za sektor proizvodnje povrća - ulaganje u proizvodne kapacitete malih i srednjih poljoprivrednika i proizvođačkih organizacija, posebice u stakleničku proizvodnju povrća.

"Ulaganja planirana Nacionalnim strateškim planom u primarnu proizvodnju, preradu, skladištenje i pripremu proizvoda za tržište su ključna, a izgradnja logističko-distributivnih centara tim će intervencijama dati vjetar u leđa, no mora ih pratiti dostupnost osnovne infrastrukture, ali i novih i inovativnih tehnologija proizvodnje, uključujući digitalizaciju", istaknula je Petir.

Ona je rekla kako su znatnije investicije malih i srednjih proizvođača, uz iznimku nekoliko velikih stakleničkih proizvodnji, u povrtlarskoj proizvodnji izostale, a razloge treba tražiti u nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta i usitnjenosti parcela. Zbog toga je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu osigurano dodatno bodovanje za proizvođače povrća, a izmjenama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta pojednostavljeni su uvjeti za provođenje komasacije, te je planirano okrupnjavanje 18.000 ha do kraja 2026. godine. Osvrnula se i na nezainteresiranost osiguravajućih kuća za osiguranje plasteničke/stakleničke proizvodnje od šteta, kao i na aktivnosti Odbora za poljoprivredu u pronalaženju rješenja za to, te je pozvala proizvođače povrća da se uključe sa svojim prijedlozima. Nedostatak visokoobrazovanog kadra u svim granama poljoprivredne proizvodnje, pa tako i u povrtlarskoj proizvodnji, i slabo udruživanje proizvođača kočnica su daljnjem rastu sektora, i tu je pomoć savjetodavaca, struke, znanosti i istraživanja itekako potrebna. S tim ciljem je, istaknula je Petir, izmjenama Zakona o poljoprivredi jasnije reguliran opseg pružanja usluga privatnih i javnih savjetodavaca, kojih u Republici Hrvatskoj nema dovoljno za podizanje stupnja stručnosti i osposobljenosti vlasnika poljoprivrednih gospodarstava, a ubuduće će se osim državne savjetodavne službe financirati i privatna.

Kvaliteta

Petir je upozorila na potrebu dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, propisivanja kvalitete proizvoda Zakonom o poljoprivredi i snažnijeg inspekcijskog nadzora kako bi se eliminirala nelojalna konkurencija, zaštitilo naše domaće proizvođače, ali i sankcioniralo nepošteno ponašanje trgovačkih lanaca. Na okruglom stolu uz zastupnicu Petir sudjelovali su i Žaklina Jurišić iz Hrvtaske gospodarske komore, Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec i Marina Galović, predsjednica Udruge proizvođača povrća Grada Zagreba. Juraj Orenda rekao je da je u okolnostima tržišne utakmice u EU-u teško zaštititi domaću proizvodnju od uvoza i da Ministarstvo poljoprivrede nastoji mjerama pomoći svim sektorima, pa tako i povrćarima, da povećaju konkurentnost i otpornost, no na samim povrćarima je da se više povežu i udruže kako bi se povećala konkurentnost njihove proizvodnje i ojačao položaj na tržištu, osobito spram otkupljivača.