SAD na spašavanju banaka zaradile četiri milijarde dolara

Prošloga rujna predsjednik Feda Ben Bernanke i tadašnji ministar financija Henry Paulson pritisnuli su kongresne lidere da odobre 700 milijardi dolara vrijedan program TARP za spašavanje najvećih financijskih institucija u zemlji od propasti. U listopadu je zakon stupio na snagu.Kritičari tog programa bili su zabrinuti da ministarstvo financija nikad neće dobiti natrag uloženo. No, američka vlada ostvarila je čak i profit od te pomoći, nakon što je osam banaka u potpunosti otplatilo državnu pomoć i to otprilike godinu dana nakon njihova spašavanja. Po pisanju The New York Timesa, od pomoći koju je vratio Goldman Sachs američki proračun profitirao je dodatnih 1,4 milijardi dolara od kamata i ostalih pristojbi, od Morgan Stanleya 1,3 milijarde, a od American Expressa 414 milijuna.

Ostalih pet banaka - Northern Trust, Bank of New York Mellon, State Street, U.S. Bancorp i BB&T, povrh vraćene državne pomoći, uplatilo je u proračun između 100 i 334 milijuna dolara. Očekuje se da bi u idućih otprilike mjesec dana američki porezni obveznici mogli ubilježiti još nekih 3,1 milijardu dolara profita, nakon što dvije banke - J.P.Morgan Chase i Capital One, otplate svoje preferencijalne dionice, putem koji su primile državnu pomoć. Dodatno, američka vlada ima pravo i na 6,2 milijarde dolara vrijedne kamate od banaka koje još nisu otplatile pomoć savezne države. Ipak, sva ta zarada mogla bi se još pretvoriti u dim, jer ulaganja američke države u neke druge banke, među kojima i Citigroup i Bank of America, još su upitna. Američke vlada na kraju bi još mogla izgubiti i novac uložen u spas osiguravateljske kompanije AIG, te hipotekarne zajmodavce Fannie Mae i Freddie Mac, kao i proizvođača vozila General Motors. Na državnoj pomoći pruženoj bankama zaradila je i Švicarska.

Prošloga tjedna, naime, objavljeno je da su tamošnje vlasti od pomoći pružene prošloga listopada UBS-u u visini od 5,6 milijardi dolara zaradile milijardu dolara, što je dobitak na godišnjoj razini jednak stopi od 32 posto.A pokazuje se i da je američki Fed uspio zaraditi na zajmovima odobrenima u protekle dvije godine financijskim institucijama radi održavanja likvidnosti u financijskoj krizi. Kako danas piše The Financial Times (FT), američka središnja banka zaradila je otprilike 19 milijardi dolara od kamata i pristojbi koje je zaračunala financijskim institucijama prilikom odobravanja novca iz programa održavanja likvidnosti u globalnoj financijskoj krizi. Da je Fed umjesto toga isti iznos od kolovoza 2007. ulagao u kupnju tromjesečnih trezorskih zapisa, zaradio bi pet milijardi dolara od kamata.Prema izračunu Fedova osoblja, središnja banka je tako ostvarila dobitak s programima održavanja likvidnosti u protekle dvije godine od 14 milijardi dolara.