S 1. siječnja na snazi izmjene Zakona o PDV-u, novi Zakon o trošarinama

S početkom 2010. godine kreće i druga faza u primjeni osobnog identifikacijskog broja (OIB) i OIB postaje osnovni identifikator osoba u komunikaciji s tijelima javne vlasti, koristit će se u poreznim prijavama i platnom prometu. U poreznom sustavu s 1. siječnja 2010. na snagu stupaju izmjene Zakona o PDV-u i novi Zakon o trošarinama. Izmjene Zakona o PDV-u unose niz novina primjerice u oporezivanje tzv. vlastite potrošnje gdje propisuje ograničenje prava na odbitak pretporeza, pa tako porezni obveznici neće moći odbiti 70 posto pretporeza kod troškova reprezentacije, a 30 posto kod nabave automobila. Bitne su promjene vezane i za oporezivanje financijskih usluga s obzirom da se u dosadašnjem sustavu PDV-a primjenjivao institucionalni koncept poreznog oslobođenja pa su banke bile oslobođene PDV-a za sve usluge koje su obavljale, dok se od 1. siječnja uvodi funkcionalni koncept u kojem se PDV-a oslobađaju određene bankarske, odnosno financijske i usluge osiguranja bez obzira tko ih obavlja.

Tako će, primjerice, usluge vođenja računa, kamate na kredite koji daju banke i dalje biti neoporezive, ali ni poduzetnici u međusobnim zajmovnim ili kreditnim odnosima neće obračunavati 23 posto PDV-a na kamate. S druge će pak strane banke na neke svoje usluge, npr. iznajmljivanje sefova s početkom godine obračunavati i naplaćivati PDV. Za banke je s početkom 2010. važna i izmjena Zakona o osiguranju depozita prema kojoj se stopa premije osiguranja depozita smanjuje sa 0,40 na 0,32 posto godišnje. S početkom primjene novog Zakona o trošarinama zaživjet će pak niz novih instituta, poput trošarinskog skladišta, ovlaštenog držatelja takvog skladišta, sustav odgode plaćanja i slično. Zakonom o trošarinama regulirano je oporezivanje tri skupine proizvoda - alkohola i alkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina, te energenata i električne energije, pa će s njegovom primjenom prestati važiti zakoni o posebnim porezima na alkohol, pivo, duhanske proizvode i naftne derivate.

Neke od novina su i promjene u osnovici za obračun, npr. piva po postotku volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanog u jednom hektolitru gotovog proizvoda, za razliku od do sada po hektolitru gotovog proizvoda neovisno o postotku volumnog udjela, a posljedica čega je da bezalkoholno pivo više neće biti oporezivo trošarinom. Osnovica se mijenja i kod vina i ostalih pića dobivenih vrenjem i međuproizvoda, a trošarina na vino i dalje ostaje nula kuna. Novost je pak uvođenje trošarina za male proizvođače alkoholnih pića pa će tako fizičke osobe koje za svoje potrebe peku rakiju trošarinu plaćati prema zapremini kotla - 100 kuna za kotao zapremine 40 do 100 litara, a preko 100 litara 200 kuna.

U sustavu trošarina na cigareta nema promjena u odnosu na sadašnji sustav, dok se za električnu energiju uvođenje trošarina odgađa do ulaska u EU, itd. Država od sljedeće godine veće prihode može očekivati po osnovu novog Zakona o igrama na sreću koji uvodi i novi prihod - porez od dobitke (iznad 30 tisuća kuna) od lutrijskih i igara klađenja i to po stopi 15 posto na dobitke od 30 do 500 tisuća kuna, a na sve dobitke iznad pola milijuna kuna po stopi od 20 posto.Zakon omogućuje i priređivanje igara na sreću putem interneta, telefona i drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja, odnosno priređivanja lutrijskih, igara klađenja i igara na sreću u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja, uz obvezu uspostave neprekidnog i neposrednog nadzora (on-line), odnosno izravnog spajanja Ministarstva financija na informacijski sustav priređivača.

Promjene su vezane i uz sustave naknada, pa se tako primjerice kod lutrijskih igara ukida PDV i uvodi mjesečna naknada u iznosu 10 posto vrijednosti prodanih srećki, odnosno primljenih uplata za pojedinu igru.Od 2010. primjenjivat će se i Zakon o potrošačkom kreditiranju koji uz ostalo daje mogućnost potrošaču da u roku 14 dana odustane od ugovora o kreditu bez navođenja razloga, te uređuje pitanje kreditnih posrednika koji će za obavljanje tog posla morati dobiti odobrenje Ministarstva financija.

Početak 2010. početak je i primjene novog Zakona o radu koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, a prema kojemu je uz ostalo rad na određeno vrijeme ograničen na tri godine i to neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca. Zakon definira tjedno radno vrijeme od 40 sati, najduže, uključujući i prekovremeni rad, 48 sati, institut preraspodjele radnog vremena, a produljuje i vrijeme godišnjeg odmora koji će trajati najmanje četiri tjedna, umjesto dosadašnjih najmanje 18 dana, itd. Još je nekoliko zakona s područja gospodarstva koji će na snagu stupiti 1. siječnja iduće godine, poput Zakona o vodama kojim je voda zaštićena kroz institut općeg dobra i koji isključuje mogućnost privatizacije prava na vodne resurse, potom Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, Zakon o kombiniranom prometu, ili izmjene Zakona o kreditnim institucijama, izmjene Zakona o službenoj statistici, itd.