Roubini : Dvostruka recesija mogla bi se izbjeći

Nouriel Roubini, jedan od nekolicine ekonomista koji su točno predvidjeli magnitudu globalne financijske krize, smatra da bi dvostruka recesija mogla biti izbjegnuta ako se stimulativne gospodarske mjere ukinu u pravome trenutku.

"Uspiju li vlasti izbjeći daljnje pogreške primjenjujući izlazne strategije prerano ili prekasno, mogli bismo izbjeći drugu recesiju", izjavio je Roubini u četvrtak na jednoj konferenciji u Tel Avivu. Odluče li vlasti prerano povući goleme fiskalne i monetarne poticaje, mogle bi izazvati novu recesiju i deflaciju. Budu li, pak, čekale predugo s njihovim povlačenjem, to bi moglo dodatno uvećati proračunske manjkove i vjerojatno rezultirati višim prinosom po obveznicama, te višim troškovima hipotekarnih i ostalih zajmova, upozorio je Roubini.

"Dobili bismo recesiju s inflacijom, odnosno stagflaciju. Stimulativne mjere trebale bi doprinositi gospodarskom rastu sve do sredine 2010. godine", kaže Roubini, inače profesor na Poslovnoj školi Stern u sklopu njujorškog sveučilišta. Roubini, poznat kao "gospodin katastrofičar", očekuje anemični globalni gospodarski oporavak, pri čemu bi SAD i ostala razvijena gospodarstva rasla ispod svog potencijala još nekoliko godina.Pesimizam da će krivulja američkog gospodarskog oporavka imati oblik slova 'U' Roubini temelji na visokoj stopi nezaposlenosti, koja će ograničavati osobnu potrošnju. Naime, dio dosadašnjeg oporavka rezultat je upravo privremenih činitelja poput stimulansa, obnove zaliha kod poduzetnika i programa zamjene starih vozila novima.

Istodobno, kapitalna potrošnja i u SAD-u u Europi ostat će niska jer su stope iskorištenosti kapaciteta svega oko 70 posto."Stoga zašto bi se povećavala kapitalna potrošnja ako se jedna trećina kapaciteta ne iskorištava", pita Roubini. On predviđa da će oporavak eurozone i Japana biti sporiji jer ta gospodarstva ne mogu poduzeti agresivne protu-ciklične politike zbog svojih visokih deficita i javnih dugova. Roubini predviđa i da će globalna inflacija postati problem iduće godine zbog visokih proračunskih manjkova, dok će slabi dolar nastaviti poticati rast cijena nafte i ostalih sirovina. Oprezan je i u vezi nastavka uzleta cijena imovine, jer se taj 'balon' temelji na vezanoj trgovini s dolarom, koje investitori posuđuju uz kamatnu stopu nadomak nuli, zatim ih prodaju da bi kupili dionice i robe. "U jednom trenutku, dolar će se stabilizirati, a zatim će ulagači morati zatvoriti svoje dolarske pozicije te prodavati pozicije u rizičnoj imovini. Svi će navaliti kroz vrata u isto vrijeme", napominje Roubini.