Recesija pri kraju, slijedi stagnacija

Nepovoljna kretanja u hrvatskom gospodarstvu, koja su započela još krajem 2008. i produbila se u 2009., nastavljaju se i u ovoj godini, ali ipak usporenim tempom. Na razini cijele ove godine realno je očekivati stagnaciju, jer bi rast BDP-a mogao biti oko nule, procjena je Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.

Predstavljajući analizu trendova hrvatskog gospodarstva na skupštini HGK, direktorica Centra Jasna Belošević Matić istaknula je da je domaća potražnja i dalje niska, a industrijska proizvodnja je u godinu dana pala za oko 10 postotnih bodova. Zaoštrava se i situacija na tržištu rada, jer se od sredine 2008. aktivno stanovništvo smanjilo za oko 80.000. Posljedica je pad raspoloživog dohotka, pojačani pesimizam potrošača i smanjenje osobne potrošnje.

Premda je financijski sustav visoko likvidan, banke su usporile kreditnu aktivnost prema stanovništvu, zbog slabe potražnje, dok je kreditna aktivnost u korporativnom sektoru u blagom porastu, pa je u prva četiri mjeseca povećana za 3,3 milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nelikvidnost je dostigla gotovo 30 milijardi kuna, najviše u zadnjih 15-ak godina. Iako je porast inozemne potražnje ublažio negativna kretanja, ipak se ne može govoriti o oporavku, nego o usporavanju nepovoljnih kretanja, tvrdi Belošević Matić.

Prema njezinoj procjeni, uspjeh Vladinih mjera i snažniji oporavak inozemnih tržišta, uz povoljnije rezultate turističke sezone trebali bi u drugoj polovini godine preokrenuti negativne trendove, pa bi nam do kraja 2010. BDP bio oko pozitivne nule. Takav ishod, međutim, bitno ovisi o razvoju aktualne dužničke krize nekih članica EU-a, jer se može dogoditi da potražnja za financijskim sredstvima poraste zbog povećane potražnje razvijenih zemalja, što će povećati i cijenu kapitala za manje razvijene zemlje.

Na ove je probleme Komora upozoravala još prije 12 ili 13 godina, ali tada su nam se mnogi smijali, prisjetio se predsjednik HGK Nadan Vidošević. Iz ove situacije, uvjeren je on, ne možemo izaći bez vlastitog modela razvoja, jer je i lošiji original bolji od najbolje kopije. Iako u EU trebamo svakako ući, ona neće riješiti nijedan naš strukturni problem. Iskorak, prema Vidoševiću, moramo tražiti izvan Europe i iskorištavanjem svog geografskog položaja postati točka ekspanzije za nove ekonomske sile svijeta, poput Brazila, Indije, Kine i Rusije, zbog čega Komora uskoro otvara predstavništva u Moskvi i Kabulu.