Rate stambenih kredita mogle bi biti 300, 500, pa i 700 kuna niže

Kamate su u pet godina pale za 2 postotna boda, a u 2017. i 2018. godini mogle bi za još jedan postotni bod, a odlučujući utjecaj u tom padu je na – konkurenciji

Ono što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo – kamate za stambene kredite koje počinju s brojem dva ili za gotovinske kredite koje počinju s brojem pet – posljednjih je nekoliko mjeseci postalo stvarnost, a po svemu sudeći – padat će još više.

U posljednjih pet godina kamate stambenih kredita spustile su se gotovo dva postotna boda, a za kratkoročne nenamjenske gotovinske kredite i više. Pad rata mjeri se u stotinama kuna. U nekim bankama smanjenje kamata bilo je i drastičnije; u Splitskoj su u odnosu na 2012. za gotovinske niže u prosjeku četiri postotna boda, a za stambene 3,5.

Čišćenje portfelja banaka

U ovoj godini očekuje se daljnje pojeftinjenje – ne samo zbog niskih kamata u Europi jer Europska središnja banka nastavlja takvu politiku, nego i zbog čišćenja portfelja banaka od loših kredita, prodajom 16 mlrd. kn potraživanja, čime se smanjila potreba da banke u Hrvatskoj izdvajaju kapital za njihovo pokriće kroz rezervacije te ga mogu plasirati u nove kredite. Usto, vjerojatni rast hrvatskog kreditnog rejtinga u 2018. automatski će se preliti i na kamatni teren. No najvažniji je faktor uvijek bio i bit će – konkurencija. Još dok su banke prijetile da će trošak konverzije, ali i brojne regulatorne pritiske prije toga, prebaciti na svoje klijente, Večernjak je napominjao da za takav scenarij – nema šanse. Borba za svakog klijenta danas se zaoštrila više nego ikad prije, a odlučujući utjecaj konkurencije otvoreno je priznao i direktor HUB-a Zdenko Adrović na brifingu za novinare prije nekoliko dana. Zanimljiv je podatak kojim barataju trgovci nekretninama – iako je njihovo tržište lani nakon dugog razdoblja suše živnulo, samo 10 posto objekata kupljeno je na kredit.

No krajem prošle godine banke su počele bitnije spuštati kamate na stambene kredite pa sada Splitska banka neke vrste nudi i po nevjerojatnih 2,89 posto, fiksnoj kamati na pet godina, a nakon tog razdoblja 3,81 posto. Za kredit od 80 tisuća eura na 25 godina otplate rata koja sad iznosi 2789 kn mogla bi, umjesto da poraste nakon isteka razdoblja fiksne kamate, ostati otprilike ista ako bi je „pojeo“ trend kamatnog pada. A smanjenje rate za jedan postotni bod na taj iznos kredita iznosi 300-tinjak kuna.

Oni koji su se zadužili za veće iznose i, recimo, otplaćuju kredit od 100 tisuća eura na 30 godina otplate uz kamatu od oko pet posto, imali su ratu otprilike 3977 kn. Ako im je kamata tijekom prošle godine pala oko pola postotnog boda, rata se spustila za 200-tinjak kuna, na 3754 kn, a dodatni niži postotni bod koji bi se mogao očekivati u sljedećih godinu dana smanjio bi je na 3331 kn – razlika u odnosu na početak otplate iznosila bi 646 kn. Konkurenciju na tržištu stambenih kredita u drugoj polovici godine dodatno bi mogao zaoštriti početak poslovanja etične banke koja do tada očekuje licencu.

U etičnoj će banci maksimalna kamata za sve kredite biti četiri posto, a na stambene kunske kredite fiksna kamata između 2 i 2,5 posto – obećava pokretač njezina osnivanja Goran Jeras, no dodaje i da će zauzvrat zahtijevati da se u stambenim i svim drugim objektima koje kreditiraju primjenjuju najviši standardi energetske učinkovitosti. Poticat će, otkriva, stvaranje stambenih zadruga s urbanim vrtovima i sadržajima poput zajedničkih prostora za „coworking“, smještaj gostiju, vrtiće i igraonice po uzoru na takve modele u Švicarskoj, Austriji i Nizozemskoj.