Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Velj 2023

Provjerite trebate li predati zahtjev za povrat poreza

Izvor: www.index.hr · Autor: Toni Milun i Veronika Galić  

Provjerite trebate li predati zahtjev za povrat poreza

I OVOG proljeća mnogi građani će dobiti povrat poreza i prireza za prethodnu godinu. Neki će ga dobiti automatizmom, a drugi ipak trebaju samostalno izračunati imaju li pravo na povrat i podnijeti obrazac ZPP-DOH.

Svi znamo da je hrvatski porezni sustav vrlo kompleksan i ako bismo željeli navesti tko sve ima pravo na povrat poreza i pod kojim uvjetima, mogli bismo napisati cijelu knjigu. Zato smo izdvojili samo neke slučajeve, koji su građanima najzanimljiviji.

Oni do 30 godina će ga dobiti automatizmom
Idemo prvo na one koji će ga dobiti automatizmom - mlade. Ako ste jedan od otprilike 150 tisuća mladih zaposlenika do 30 godina (za 2022. riječ "mladi" odnosi se na rođene 1992. ili kasnije), povrat poreza dobit ćete automatski, ali budite oprezni. Ako imate djecu ili uzdržavane članove, dobro je u Popodici provjeriti jeste li ih optimalno rasporedili na poreznim karticama. Tu se može ostvariti dodatan povrat, a konkretan primjer navest ćemo poslije u tekstu.

Ako ste rođeni 1997. i kasnije i nemate djecu...
Krenimo redom. Najjednostavnija je situacija ako ste rođeni 1997. ili kasnije i nemate ni djecu ni uzdržavane članove, a zaposleni ste preko ugovora o radu. Vi ćete dobiti cjelokupno uplaćene porez i prirez koje je poslodavac za vas uplatio.

U ovom tekstu iznose povrata ćemo uglavnom pisati u kunama jer se godišnji porezni obračun za 2022. radi u kunama.

Važno je napomenuti da na neto plaće do 4000 kuna poslodavac za vas nije plaćao porez ni prirez.

Evo tablica koja pokazuje približne vrijednosti povrata poreza i prireza koje možete očekivati u ovisnosti o tome koliko vam je iznosila prosječna mjesečna plaća u 2022.

Neto mjesečna plaća Mjesečni povrat (kn) Godišnji povrat (kn)
5000 kn 250 - 310 3000 - 3700
6000 kn 500 - 620 6000 - 7400
7000 kn 750 - 930 9000 - 11.100
8000 kn 1000 - 1220 12.000 - 14.800

Ako je 24-godišnji Ivan u 2022. primio svih 12 plaća u iznosu od 5000 kuna, dobit će povrat između 3000 i 3700 kuna, ovisno o mjestu kojem je plaćao prirez. Najmanje će dobiti ako živi u nekom mjestu bez prireza, npr. Svetoj Nedelji, a najviše - oko 3700 kuna - ako živi u Zagrebu.

Petra, koja je rođena 1997. u Splitu, tek je počela raditi i imala je neto mjesečnu plaću oko 6000 kuna. Tijekom 2022. primila je samo tri plaće pa će dobiti oko 1800 kuna povrata poreza (tri puta po 600 kuna).

Ako ste rođeni od 1992. do 1996.
Ako ste rođeni od 1992. do 1996., dobit ćete pola uplaćenog poreza i prireza ako ste radili cijelu godinu (uz pretpostavke da nemate djecu, uzdržavane članove ni invalidnost).

Neto mjesečna plaća Godišnji povrat (kn) ako ste radili cijelu godinu
5000 kn 1500 - 1875
6000 kn 3000 - 3700
7000 kn 4500 - 5550
8000 kn 6000 - 7400

Već smo naveli da je hrvatski porezni sustav kompleksan pa se mladima rođenima od 1992. od 1996., a koji nisu bili zaposleni cijelu godinu, mora uračunati još i pravo na godišnji osnovni osobni odbitak od 48.000 kuna. To znači da se svaki slučaj treba posebno gledati. Tako će npr. Tina koja se zaposlila sredinom 2022. godine i umjesto 12 plaća primila točno pola plaća, tj. šest, oko 5000 kuna, dobiti povrat od čak oko 1800 kuna, kao da je radila cijelu godinu.

Evo kome se isplati podnijeti zahtjev
Prelazimo na one kojima bi se isplatilo podnijeti zahtjev - to su najčešće oni koji imaju djecu, a nisu je optimalno podijelili među supružnicima, neovisno o tome spadate li u kategoriju "mladih do 30" ili ne..

Evo dva primjera:
Primjer 1:
Ante i Iva su supružnici koji u Zagrebu zajedno podižu dvoje male djece. Ante je prešao tridesetu dok Ivi još nedostaje godinu dana do tog okruglog rođendana. Iva je tijekom 2022. imala mjesečnu neto plaću od 8300 kuna i prijavila je dvoje djece na svoju poreznu karticu.

Antina neto plaća je nešto niža, oko 7250 kuna. Ako Iva i Ante ne zatraže povrat poreza, ona će dobiti povrat samo oko 10 eura jer spada u kategoriju "mladih". Ivo neće dobiti ni eura.

Njima se itekako isplati provjeriti postoji li mogućnost bolje razdiobe osobnog odbitka za djecu. Popodica će im savjetovati da putem obrasca ZPP-DOH prebace djecu na Antu. Time će Iva trebati uplatiti dodatno oko 800 eura poreza i prireza, ali Ante će dobiti povrat od 1600 eura, što će njihovu obiteljsku kasicu obogatiti za 800 eura. Baš za nekoliko dana apartmana na moru ovo ljeto.

Zašto Iva i Ante imaju pravo na tako velik povrat poreza? Zato što ne spadaju u istu dobnu kategoriju.

Evo te tri kategorije
A - rođeni 1997. ili kasnije
B - rođeni 1992.-1996.
C - rođeni 1991. ili ranije
Ako vi i vaš supružnik ne spadate u istu kategoriju po godinama, onda je bolje što je moguće više osobnog odbitka za djecu preseliti na starijeg roditelja. To Popodica računa automatski.

Ako ste stariji od 30 godina, i vi možete ostvariti povrat poreza i prireza ako bolje rasporedite osobni odbitak za djecu. Evo jedan takav primjer

Marko i Marija imaju niska primanja, žive u Županji i imaju jedno dijete. Budući da je Markova plaća bila veća, prijavili su dijete na njegovu poreznu karticu. Prošle godine Marko je primao neto plaću 5200 kuna svaki mjesec, a Marija 4800 kuna.

Ono što ne znaju je da je Markova plaća premala da bi se u potpunosti iskoristio osobni odbitak djeteta. Ako upotrijebe Popodicu, ona će im dati upute kako popuniti obrazac ZPP-DOH - trebaju 31% osobnog odbitka za dijete preseliti Mariji. Marija će tako dobiti oko 200 eura povrata poreza. Ako ne podnesu zahtjev, neće dobiti ništa.

Evo još jedna tablica koja pomaže svim roditeljima da vide je li im neto plaća dovoljno velika da se u potpunosti iskoristi osobni odbitak za djecu i uzdržavane članove.

Djeca (D) i uzdržavani članovi (UČ) granica (kn) granica (eur)
D1 5750 kn € 763.17
UČ 5750 kn € 763.17
D2 6500 kn € 862.71
D1+UČ 7500 kn € 995.44
D1+D2 8250 kn € 1094.98
D1+D2+UČ 10.000 kn € 1327.25
D1+D2+D3 11.750 kn € 1559.51

Ako na svojoj poreznoj kartici imate prijavljeno dijete D1 (to je uglavnom najstarije dijete), tada je granica u 2022. iznosila 5750 kuna, što je ove godine 763.17 eura. Ako vam je neto plaća niža, onda osobni odbitak niste iskoristili do kraja i možete dio preseliti na drugog roditelja (ako kod njega ima dovoljno mjesta). Ako je viša, onda je u redu.

Naravno, uvjet je da spadate u istu od one tri dobne kategorije koje sam naveo gore u tekstu. Ako niste u istoj kategoriji, nego npr. jedno ima 24 godine, a drugo 27, onda što više osobnog odbitka za djecu preselite na starijeg roditelja.

Roditelj koji ima prijavljeno dvoje djece, D1 i D2, trebao je imati prosječnu mjesečnu plaću barem 8250 kuna u 2022., odnosno 1094.98 eura u 2023., da bi osobni odbitak bio u potpunosti iskorišten. Ako je imao manje, neka se preseli drugom roditelju.

Mnogi građani imaju "paušalne obrte", ali porezi na njih su konačni pa se dohodak i porezi iz tog obrta ne uzimaju u obzir kod godišnjeg obračuna. Zato ih nemojte unositi u Popodicu.

Nadamo se da smo uspjeli navesti neke najčešće slučajeve kad roditelji trebaju zatražiti povrat poreza. Kalkulator Popodica u sklopu mobilne aplikacije Toni Milun vam tu može pomoći. Popodica (POvrat POreza za djecu, tj. DICU po dalmatinski) samostalno provjerava imate li pravo na povrat poreza i daje upute kako zatražiti povrat poreza i prireza.

Ako ste Popodicu koristili prošle godine, onda vjerojatno znate o čemu se radi, ali važno ju je ažurirati tako da koristite verziju koja vrijedi za ovu godinu. Prepoznat ćete je po verziji Toni Milun 2.2.2.


Komentari članka

Vezani članci

Koliko će trajati početna faza nekažnjavanja poduzetnika za pogreške?

30.03.2026.

Podatak da je u sedamdeset dana fiskalizirano više od 23 milijuna e-računa govori o veličini i važnosti projekta. No nije sve krenulo glatko

U kojim slučajevima se ne plaća porez na nekretnine, što vlasnici trebaju napraviti?

13.03.2026.

U 2026. godini pravila na hrvatskom tržištu nekretnina doživjela su značajnu promjenu. Model prema kojem su se stanovi i kuće kupovali prvenstveno kao oblik pasivne štednje, a zatim godinama držali prazni uz logiku da „ne stvaraju trošak“, više nije održi

Mislite da plaćate previše poreza? Pazite gdje je Hrvatska u odnosu na Europu

26.02.2026.

Gotovo svaki drugi euro koji zaradimo završi u državnoj blagajni kroz poreze i doprinose. No pruža li država za to adekvatnu uslugu – i koliko je hrvatski porezni sustav konkurentan u europskom kontekstu? Odgovore smo potražili u najnovijim međunarodnim u

Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti

06.02.2026.

Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohod

Zašto se smanjuje broj malih tvrtki, a sve je više paušalnih obrta? Odgovor je u direktorskoj plaći

07.01.2026.

Mali poduzetnici koji vode biznis putem d.o.o.-a plaćaju državi znatno više davanja nego oni koji posluju putem paušalnog obrta. Iz godine u godinu taj se jaz povećava, što je dovelo do smanjenja broja malih trgovačkih društava i znatnog povećanja broja p

Tag cloud

  1. 2858 članka imaju tag turizam
  2. 2711 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1494 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1567 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 541 članka imaju tag krediti
  8. 1657 članka imaju tag izvoz
  9. 1394 članka imaju tag ict
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1342 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 516 članka imaju tag eu fondovi
  27. 965 članka imaju tag kriza
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 450 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 427 članka imaju tag vlada
  38. 346 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke