Proljetna sjetva: rekordno, ali i oprezno

Rezultati ovogodišnje sjetve bit će referentni pokazatelji hrvatskog agrara za buduće odnose i poziciju naše poljoprivredne proizvodnje kada postanemo punopravna članica Europske unije.

Za desetak, petnaestak dana kreće proljetna sjetva koja je i inače jedan od najopsežnijih poslova u poljoprivrednoj proizvodnji te zahtijeva maksimalni angažman sredstava, ljudi i strojeva. Međutim, ova sjetva ima dvije specifičnosti. Prva je u tome da se zbog slabije jesenske sjetve očekuje zasijavanje mnogo većih površina nego što je uobičajeno za proljetnu sjetvu. K tome, rezultati ovogodišnje sjetve bit će referentni pokazatelji hrvatskog agrara za buduće odnose i poziciju naše poljoprivredne proizvodnje kada postanemo punopravna članica Europske unije. O svemu tome vrlo konkretno se razgovaralo proteklog tjedna u Osijeku, gdje je Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Osijek u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirala tradicionalne gospodarske susrete poljoprivrednika, predstavnika prerađivačke industrije i dobavljača reprodukcijskog materijala za sjetvu.

Prema procjenama stručnjaka, tijekom ovogodišnje proljetne sjetve bit će 15 do 20 posto više zasijanih površina u odnosu na ranije godine, prije svega zato što se zbog loših vremenskih prilika prošle jeseni nisu zasijale željene količine ozimih kultura. Naime, u optimalnim agrotehnološkim uvjetima prošle je jeseni zasijano vrlo malo pšenice. Zbog velike zainteresiranosti proizvođača, sjetva pšenice je produljena čak i na prosinac. Neki su, kada su to vremenski uvjeti dopuštali, sijali pšenicu čak i u siječnju ove godine. Unatoč tome ostale su brojne nezasijane površine. Zbog svega toga samo u Osječko-baranjskoj županiji očekuje se sjetva na čak 142.000 hektara, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od gotovo 10 posto. Znatno je poraslo zanimanje za sjetvu kukuruza, a ove godine posebnu pozornost plijeni proizvodnja soje koja također bilježi velik rast cijene na svjetskom tržištu tako da se veća proizvodnja očekuje kod te dvije ratarske kulture. “Planovi za proljetnu sjetvu su napravljeni, a njihova realizacija će ovisiti o isplati poticaja. Sigurno je da će svaki novac dobro doći poljoprivrednim proizvođačima jer su cijene reprodukcijskog materijala izuzetno porasle u odnosu na prošlu godinu”, naglasio je voditelj Odsjeka poljoprivrede Županijske komore Osijek Ernest Nad.

Poljoprivredni proizvođači, kako oni veliki tako i obiteljska gospodarstva, s dvojakim osjećajima kreću u ovogodišnju proljetnu sjetvu. S jedne strane se pamte prošlogodišnja negativna iskustva iz vremena žetve, te sada sa strahom prilaze proizvodnji. S druge, pak, strane su najave da će cijene ratarskih kultura nakon ovogodišnje žetve biti visoke, što je rezultat nestašice hrane na svjetskom tržištu, a sve bi to zajedno trebalo pridonijeti još višim cijenama i ove godine. Međutim, opreza nikad dosta jer “jednom kada proizvođači uđu u negativan rezultat, iz njega teško i sporo izlaze”, kaže Nad. Također, prema svim najavama, ovogodišnja bi sjetva mogla biti jedna od najskupljih. O cijeni naftnih derivata, odnosno plavog dizela, ne treba trošiti previše riječi. Cijena sjemena također će porasti, ali s obzirom na okolnosti prilično umjereno. Naime, prema riječima ravnatelja osječkog Poljoprivrednog instituta dr. Zvonimira Zdunića, oni će rast cijena sjemena pokušati zadržati na razini do pet posto. Međutim, kako je to u Osijeku naglasio član Uprave Petrokemije Nedjeljko Klopček, cijene mineralnih gnojiva doživjet će znatnije korekcije jer je samo plin, koji u proizvodnji gnojiva sudjeluje s gotovo 50 posto, u proteklih 14 mjeseci poskupio za čak 105 posto.

Kad je riječ o očekivanim isplatama državnih poticaja, to bi mogla biti svjetlija strana ovogodišnje proljetne sjetve. Naime, upravo je ovih dana počela isplata poticaja za proljetnu sjetvu koja će se isplatiti u dva navrata. Prvi dio poticaja već je isplaćen proizvođačima u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Nakon toga slijedi isplata u ostalim slavonskim županijama, a ostatak Hrvatske bit će riješen prvih dana ožujka, rekao je u Osijeku državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan Mikolčić. “Primjenjuju se odredbe novog zakona koji smo donijeli prošle godine u srpnju, a koji je još jedan korak usklađivanja naše politike potpora s onom Europske unije. Idemo na potpore u obliku jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu. To znači da će se za svako gospodarstvo izračunati kakva su njegova prava na osnovi aktivnosti, bilo da je riječ o poljoprivrednoj površini ili stočarskoj proizvodnji. Na temelju toga će se izračunati konkretan iznos za svako gospodarstvo, ali uz uvjet da se poštuju određeni kriteriji vezano uz Zakon o zaštiti prirode, dobrobiti životinja i sigurnosti hrane”, naglasio je Mikolčić.