Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Sij 2022

Proizvodnja u staklenicima sigurnija: Bolji prinos i kvaliteta biljaka

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Andrijana Glišić  

Proizvodnja u staklenicima sigurnija: Bolji prinos i kvaliteta biljaka

Plastenička proizvodnja bolja je od one na otvorenom polju, posebno u zimskim mjesecima, ali ako se odlučujete za zatvorenu opciju, još sigurnije rješenje je staklenik, prije svega jer se odvija u kontroliranim uvjetima.

"Uvjeti razvoja, rasta i razvitka biljaka su kontrolirani, prvenstveno kada je u pitanju temperatura u samom objektu. Zatim, navodnjavanje - kontroliramo koju vrstu navodnjavanja primkenjujemo i koju količinu vode dajemo biljkama. Reguliramo i količinu gnojiva", navodi profesorica Poljoprivredne škole u Futogu, u susjednoj Srbiji, Ljubica Pajić.

U staklenicima uzgajati povrćarske i cvjećarske kulture
Vrlo je važno i prozračivati prostoriju i zimi i ljeti, jer se tako smanjuje prisustvo i najezda bolesti i štetnika, dodaje. Time se smanjuje vlaga u objektu, a automatski i mogućnost širenja ili zaraze biljaka bez obzira na to koji su mikroorganizmi u pitanju.

"Kada su niže temperature nećemo provjetravati cijeli dan, moramo dozirati. Tada to prakticiramo u najtoplijem dijelu dana. Kada su više temperature, onda provjetravamo tijekom cijelog dana. Smanjuje se i kondenzacija koju vidimo u vidu kapljica odnosno vlage s unutrašnje strane prozora", napominje ona.

Ukazuje da je neophodno voditi računa i o dezinfekciji samih staklenika, ali i ljudi koji rade u njima. Ako cijeli dan provode u njemu, moraju biti u istom objektu. Ne smiju prelaziti iz jednog u drugi upravo da ne bi prenosili bolesti i štetnike, ako ih ima. A u staklenicima, savjetuje, treba uzgajati prije svega povrćarske i cvjećarske kulture.

"Od proizvodnje presadnica, za sadnju tih povrtlarskih kultura do cvijeća. I dobro je što se može uzgajati tijekom cijele godine, od siječnja do prosinca, u zimskom i ljetnom periodu. Međutim, važno je znati biologiju biljaka, odnosno što koja zahtijeva i shodno tome ih prilagođavati", dodaje Pajićeva.

Boji rezultati od kvalitete do prinosa
Također, staklenici se mogu koristiti i za hidroponski uzgoj, ukazuje.

"Mi u Poljoprivrednoj školi često napravimo hidroponiju, proizvodnju presadnica na vodi. Možemo te objekte iskoristiti i za bazen, a u njima i na toj vodi proizvodimo presadnice koje kasnije možemo rasađivati na otvorenoj površini, u plasteniku ili u samom stakleniku."

U stakleniku se, napominje, izbjegava rizik od nepredvidivih vremenskih uvjeta, od toga hoće li pasti kiša ili ne i slično. Samim tim, dodaje, i rezultati su bolji - od kvalitete do prinosa.

"Sve što smo ove godine proizvodili na otvorenom nije dobro prošlo baš zbog vremenskih neprilika. Godina je bila izuzetno teška. Imali smo nalete jakih vrućina gdje nismo mogli ni kupus posijati. Oni koji nisu imali sustave za navodnjavanje, posebno su loše prošli. Za razliku od toga, u stakleniku nema takvih problema", napominje Pajićeva.

Malčiranje folijom ili slamom
Njega je također izuzetno bitna, od redovnih mjera od okopavanja, zalijevanja, prihrane do specifičnih mjera.

"To je, primjerice, rajčica kod koje radimo zakidanje zaperaka. Postoji i vezivanje nekih kultura uz oslonac. To su kod biljaka indeterminantne sorte. One koje rastu uvis i nemaju čvrsto stablo. Ne mogu se ostaviti i moramo ih vezati uz oslonac upravo zbog plodova da bi oni dobili dovoljnu količinu svjetlosti i hrane te da bi na kraju taj proizvod bio zadovoljavajući."

Posebna mjera je, naglašava, malčiranje. Za stavljanje se koristi crna malč folija, ali je jednako dobar i prirodni koji može biti od slame.

"Time postižemo da je biljkama toplije. To je specifično za toploljubive biljke koje po prirodi zahtijevaju veliku količinu topline. Postižemo i akumulaciju vlage, zadržava se određena količina. Sprječava se i razvoj korova koji su također jedan od uzročnika prenošenja bolesti i štetnika", napominje ova profesorica.

Prednost i nedostatak
Činjenicu da staklo propušta sto posto svjetlosti, dok plastika propušta 70 posto, vidi i kao prednost i kao nedostatak.

"Biljke mogu dobiti ožegotine od tog direktnog zračenja ako dobivaju 100 posto svjetlosti. Zato je preporuka da stavimo mreže preko stakla, ali i da ih obojimo u bijelu boju da bismo koliko toliko spriječili da visoke temperature oštete biljku."

S druge strane, to propuštanje svjetlosti omogućava grijanje koje je neophodno, podsjeća. Prednosti staklenika u odnosu na plastenik su, dodaje, i to što se u njemu mogu proizvoditi sve vrste biljaka.

"U plasteniku to ne možemo. U takvim objektima tijekom zime proizvodimo one biljke koje ne zahtijevaju toliko visoke temperature poput špinata, salata, lukova, rotkvica. Opet, ako su jako niske temperature, moramo voditi računa i o tim biljkama. Ali, ne možemo rajčicu uzgajati u plasteniku zato što tu ne bi preživjela. U stakleniku možemo", ističe Ljubica Pajić.


Komentari članka

Vezani članci

Može li rast potpora biti dobar motiv za ulazak u poljoprivredu?

25.01.2022.

U Hrvatskoj su poljoprivrednici pretežito starije životne dobi, njih 32,7 posto starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika mlađe je od 40 godina.

Pravo glasa na izborima u HPK ima 57.800 poljoprivrednika - iskoristite ga

19.01.2022.

Online glasanje je najtransparentniji, najeftiniji i najbrži oblik izbornog postupka, čulo se na predstavljanju izbora u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Cijene pšenice pale na najnižu razinu u četiri mjeseca

19.01.2022.

Još prije dvadesetak dana, prije samih blagdana, došlo je do povećanja cijene pšenice kada je dosegla gotovo 300 eura po toni. Prešli smo prvu polovicu siječnja, a ona je pala za oko 15 eura, na najnižu razinu u četiri mjeseca, navodi Agrarheute. Trend je

Manje od 10 posto poljoprivrednika koristi digitalne sustave u proizvodnji

18.01.2022.

Prema procjenama, danas se u Hrvatskoj manje od deset posto poljoprivrednih proizvođača služi digitalnim sustavima upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom, a u razvijenim je zemljama taj udio daleko veći - gotovo 40 posto poljoprivrednih proizvođača kori

Uvozimo svinje, a izvozimo kukuruz - svinjogojci se žale na skupu stočnu hranu

17.01.2022.

Domaće je svinjogojstvo u dugotrajnoj krizi pa svinjskim mesom jedva podmirujemo manje od polovine vlastitih potreba dok smo istodobno u vrhu europskih uvoznika tog mesa. Apsurdno - imamo dobre uvjete, farme i genetiku i kukuruz - glavnu stočnu hranu, no

Tag cloud

  1. 2306 članka imaju tag turizam
  2. 2164 članka imaju tag hrvatska
  3. 1427 članka imaju tag izvoz
  4. 1285 članka imaju tag svijet
  5. 1665 članka imaju tag financije
  6. 970 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1193 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1100 članka imaju tag trgovina
  9. 1089 članka imaju tag ict
  10. 915 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 943 članka imaju tag investicije
  12. 757 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1057 članka imaju tag EU
  14. 964 članka imaju tag industrija
  15. 844 članka imaju tag menadžment
  16. 453 članka imaju tag koronavirus
  17. 947 članka imaju tag kriza
  18. 656 članka imaju tag maloprodaja
  19. 454 članka imaju tag poticaji
  20. 618 članka imaju tag marketing
  21. 446 članka imaju tag opg
  22. 548 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 420 članka imaju tag eu fondovi
  25. 411 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 326 članka imaju tag potpore
  27. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 469 članka imaju tag obrazovanje
  29. 426 članka imaju tag porezi
  30. 401 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 347 članka imaju tag osijek
  32. 397 članka imaju tag hnb
  33. 442 članka imaju tag dzs
  34. 403 članka imaju tag vlada
  35. 322 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 417 članka imaju tag BDP
  39. 363 članka imaju tag energetika
  40. 330 članka imaju tag start up