Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Svi 2021

Proizvodnja kvalitetne hrane sve je veći izazov za poljoprivrednike

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Proizvodnja kvalitetne hrane sve je veći izazov za poljoprivrednike

Proizvodnja hrane u Hrvatskoj u sljedećem razdoblju bit će veliki izazov u kojem će se poljoprivrednici morati uhvatiti ukoštac s iskušenjima povećanja produktivnosti proizvodnje, smanjenja troškova, učinkovitijim upravljanjem resursima, rastom kvalitete hrane, ali i stvaranjem nivoa više vrijednosti uz naravno važan efekt zaštite okoliša. Digitalizacija poljoprivrede je neizbježna, ona je već oko nas.

- Krećemo se u pozitivnom smjeru, primjenjuju se nove tehnologije, primjenjuju se nova tehnološka saznanja, proizvodi se dovoljno i kvalitetnije s certifikatom sljedivosti proizvodnje i kvalitete, a takav proizvod prati i adekvatna cijena. Strojevi velikim dijelom već danas zamjenjuju ljude. Kroz povijest traktor je bio revolucionarni izum, a zahvaljujući takvim izumima produktivnost se višestruko povećala. Ako se samo analiziraju određeni učinci kod strojeva, dolazimo do neshvatljivih veličina, ali to je dah razvoja novih tehnologija. Samo jedan mali primjer - nekada je kombajn vršio 10-12 sati 25-30 tona pšenice, danas srednje vršalice kombajna vrše 45-50 t/h. Koncepcijski svaki moderan traktor, uvjetno rečeno, već je robot koji može odraditi niz automatskih funkcija te mijenja ulogu čovjeka u smislu snage", objašnjava Alojzije Jerković, koji već dugi niz godina radi na modernizaciji domaće poljoprivrede.

Umjetna inteligencija

Ipak, dodaje, čovjek je još uvijek nezamjenjiv u poljoprivredi.

"Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva prošle je godine krenulo s dijeljenjem elektroničke digitalne iskaznice s certifikatom s kojom se sada šalju svi potrebni zahtjevi poljoprivrednika na Agenciju za plaćanja te ostale institucije. Sve je to danas u digitalnom obliku. Agronet te čitav niz sustava služe da bi se ovakvi poslovi s kojima poljoprivrednici komuniciraju i rješavaju s Ministarstvom u digitalnom smislu mogli potpisati digitalnom iskaznicom. To uvelike pojednostavljuje proceduru. Sada se već 30 % korisnika koristi ovim sustavom, a dogodine će, dok i ostali preuzmu digitalne iskaznice, i ostalih 70 %", kaže Jerković, koji je u poljoprivredi cijeli život i pomno prati njezin razvoj.

Digitalizacija, precizna ili pametna poljoprivreda proces je koji mora biti potpomognut edukacijama u školskom sustavu, visokom obrazovanju te se nalazi već u predavanjima poljoprivredne savjetodavne službe, uz potporu šire Akademske znanstvene zajednice zajedničkom sinergijom ministarstva kao i tvrtki koje zastupaju određene tehnologije Prenošenje informacija i prezentacija - samo takvim sveobuhvatnim nastupom možemo se nadati da ćemo dobiti korisnike koji razumiju i prihvaćaju takve tehnologije. Danas brojni poljoprivrednici imaju pozitivan razvoj događaja i to ih veseli.

Dronovi su samo jedan od alata s pomoću kojih možemo vidjeti precizno biljke u proizvodnji, postiže se rezolucija do 3 mm, pa se i uvjetno može predvidjeti i pojava korova, bolesti te štetnika na biljci. S pomoću dronova koji su opremljeni multispektralnom, termalnom i NDVI kamerom - može se vidjeti koliko vode i hranjiva treba biljci. Kombinacijom senzora drona i s traktora te satelitskih snimki i karata dobiva se cjelokupna slika na određenoj parceli te nakon tumačenja slika (pojava) daju se tehnološka rješenja.

Brza isplativost

"U budućnosti se govori o velikom razvoju ‘autonomnih‘ strojeva. Oni već sada postoje. Prskalice, sijaćice, strojevi za obradu zemljišta... No za takve tehnologije potrebno je stvoriti zakonski okvir za siguran rad. Trenutačno zakonodavni sustavi o sigurnosti pojedinih država nisu još stvorili okvire za takove tehnologije, ali kreće se prema naprijed. Kod nas u Hrvatskoj tehnologije se zahvaljujući ISO-BUS sustavu umrežuju između traktora, sijaćica, prskalica i kombajna. Zahvaljujući podršci vlastitih baznih stanica tvrtke Jerković d.o.o. za preciznost do 2 cm razvija se vrlo povoljno. Ovakav iskorak na tržištu gdje se investiralo u razvoj vlastite mreže baznih stanica govori sam za sebe o ozbiljnosti nastupa na tržištu. Osim odlične pokrivenosti signalom, cijena signala je izuzetno atraktivna i imamo sve više pretplatnika", otkriva Jerković. Ipak, mnoge zanima je li ova oprema skupa. Ništa nije jeftino, no primjena i konačni benefit pametne poljoprivrede u svakom slučaju pokazuje vrlo brzo svoju isplativost. Jednostavniji sustavi imaju isplativost u prvih 12 mjeseci, ako se gleda ušteda kojom se izbjegavaju dupli prohodi i preklapanja prohoda. Investicije koje se kreću red veličine od 10.000 do 15.000 kn već se isplate u prvoj godini.

Uređaji s kojima se radi na strojevima, nisu komplicirani. Uz kratku edukaciju sve ide bez problema. Ako se radi o složenijem sustavu u kojem je uključen pravac, varijabilna sjetva, sekcijska sjetva, prskalica, raspodjeljivač mineralnog gnojiva, žetva, satelitske snimke, snimke dronova, obrada podataka - tada takav pristup treba biti podržan programom i vrlo educiranim i iskusnim kadrom. Dakako, treba motivirati i ljude da se okrenu modernijoj poljoprivredi.

Ministarstvo već ima plan razvoja poljoprivrede do 2025., ali svakako je važna i prezentacija te edukacija tvrtki koje se bave prodajom na tržištu. Informacijama o preciznoj poljoprivredi te prenošenjem svih informacija, saznanja i iskustava o benefitu koji se postižu takvom primjenom u poljoprivredi može se uvelike motivirati poljoprivrednike.


Komentari članka

Vezani članci

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

23.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Tag cloud

  1. 2887 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1515 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk